Zaštita slavonske kobasice trebala bi dodatno pridonijeti brendiranju Slavonije

Odluka Europske komisije kojom je slavonska kobasica postala 41. zaštićeni hrvatski tradicionalni proizvod u EU-u trebala bi dodatno pridonijeti brendiranju Slavonije i Baranje kao eno-gastro destinacije te potaknuti proizvođače na povećanje proizvodnje, istaknuto je na osječkom Prehrambeno-tehnološkom fakultetu (PTF).

Na konferenciji za novinare u povodu odluke Komisije, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević rekao je kako je Hrvatska po broju zaštićenih proizvoda oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla na ljestvici EU-a sada na osmom mjestu, što je izniman uspjeh koji govori o velikoj tradiciji proizvodnje hrane.

- Od Ministarstva poljoprivrede očekujemo da što prije izradi pravilnik kojim bi se osigurala sredstva za kompenzaciju troškova proizvođačima vezanih uz nadzorna i certifikacijska tijela, rekao je Kovačević.

Smatra kako se tim pravilnikom trebaju osigurati sredstva kojima bi proizvođači i njihove udruge mogli dodatno promicati ovakve proizvode, provoditi edukacije i nastupati na sajmovima, jer, kako ističe, ova zaštita ne staje s ovim danom i stupanjem na snagu uredbe, nego se taj proces nastavlja.

Kovačević napominje kako je proizvođačima potrebna dodatna edukacija, jer živimo u vrijeme klimatskih promjena, gdje tradicionalni parametri i procesi, u kojima su proizvodile starije generacije proizvođača, više ne funkcioniraju.

Potpredsjednik HGK smatra kako bi povećanje proizvodnje trebao biti dodatni poticaj razvoju svinjogojstva, jer je od ulaska u EU do danas ta proizvodnja pala za oko 7,5 posto, a s malo manje od milijun tovljenika ne pokrivamo ni približno svoje potrebe.

Meso i klaonički proizvodi naš su prvi uvozni proizvod, što znači da tu proizvodnju u budućnosti treba jačati, i tu govorimo o proizvodnji tovljenika težih od 140 kilograma koji mogu biti povoljna sirovina za proizvodnju slavonske kobasice, poručio je Kovačević.

S obzirom na to da su u realizaciji projekta sudjelovali i stručnjaci osječkog PTF-a, dekan fakulteta Jurislav Babić ocijenio je kako je zaštita zemljopisnog podrijetla vrlo važna za domaće proizvode, jer to jamči jedinstvenu karakteristiku proizvoda koja je vezana za određeno zemljopisno područje.

To u konačnici jamči dodanu vrijednost, veću cijenu, bolju promociju te pozicioniranje na domaćem i međunarodnom tržištu, kazao je Babić.

Postupak zaštite naziva "Slavonska kobasica" pokrenula je Udruga "Čuvari slavonske tradicije" čiji je predsjednik Stjepan Živković izrazio zadovoljstvo završetkom procesa koji je trajao šest godina, i u kojem su nastojali pronaći najbolji koji će osigurati zaštitu i opstanak toga tradicionalnog proizvoda u suvremenim uvjetima, posebice kada su u pitanju klimatske promjene.

Što se tiče broja ljudi koji se bave slavonskim kobasicama, u Slavoniji je ostalo svega deset registriranih proizvođača izvorne slavonske kobasice. Više u nastavku: