13:40 / 16.12.2018.

Autor: Renata Waldman/HRT

Zašto nam ribnjaci zjape prazni?

-

-

Foto: - / -

U Hrvatskoj su se do Domovinskoga rata ribnjaci prostirali na oko 17 tisuća hektara. Danas ih je u funkciji samo polovina.
Po potrošnji slatkovodne ribe na začelju smo Europe. Šarana, smuđa ili amura sjetimo se tek za blagdanskih dana. Inače - gotovo nikad. No, kako je sad blagdansko vrijeme u ribnjacima širom Hrvatske pojačano izlovljavaju ribu zbog veće potražnje.

Godina ribnjačarima baš i nije bila naročito dobra, no ribe će biti, a i cijena je nešto niža nego lani. Ribnjačare ovih dana vesele pune mreže. Posebice zato što ove godine zbog suše nisu imali dovoljno vode pa je ribe manje. Nasreću, to nije naštetilo njezinoj kvaliteti. Da su uvjeti bili bolji - bilo bi je i do 40% više. No nema straha - ima je dovoljno i za domaće i za strano tržište.

Prema statistici, u Hrvatskoj na godinu svaki stanovnik pojede samo 8-9 kilograma ribe, i to pretežno morske. Slatkovodne se pojede i manje od kilograma po osobi.

U Hrvatskoj su se do Domovinskoga rata ribnjaci prostirali na oko 17 tisuća hektara. Danas ih je u funkciji samo polovina. A prepolovila se i proizvodnja. No da slatkovodno ribnjačarstvo ima potencijala - pokazuje i jedina tvornica za preradu slatkovodne ribe u nas. Ondje se u prosincu zbog povećane potražnje radi u tri smjene.

Pune ruke posla za radnike, ali i sezonce. U svakoj smjeni njih 30. Uz to, proizvode i riblje prerađevine, poput dimljene ribe i namaza od dimljenog šarana. I tu ne kane stati - sve kako bi zadovoljili zahtjeve tržišta.

U pogon bi trebalo staviti i zapuštene ribnjake. Riječ je o poslu vrijednom milijune kuna, a povrat investicije je dugotrajan. No na kraju bi donio nova radna mjesta. Bio bi to dobar potez, to više što na europskom tržištu ribe nedostaje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!