07:00 / 21.03.2022.

Autor: Nikolina Gerek/T.D./Potrošački kod/HRT

Zbog divljanja cijena, plaćanje pričuve prvo se zanemaruje

Održavanje zgrade

Održavanje zgrade

Foto: Nikola Cutuk / Pixsell

Dio kućanstava zbog divljanja cijena ima problem s plaćanjem režija. Pri tome se plaćanje pričuve prvo zanemaruje. No pričuva nije običan trošak, to je štednja za budućnost vlastitog stambenog prostora. U nekim dijelovima Hrvatske suvlasnici već neko vrijeme imaju poluprazne blagajne. A ako su one prazne, održavanje nekretnina stoji i stambeni prostor propada. 

Suvlasnici imaju pravo i obvezu plaćati pričuvu. To je ulaganje u vlastitu nekretninu. Iz te zajedničke i strogo namjenske imovine svih suvlasnika, dio sredstava ide upravitelju i predstavniku suvlasnika te dalje za osiguranje zgrade, stubišnu struju, dizala, protupožarnu zaštitu i mnoge sanacije. U Rijeci cijenu pričuve najviše podiže energetska obnova zgrada. Tako je bilo i na zadovoljstvo suvlasnika jedne zgrade stare 58 godina.  

- Pričuvu smo, naravno, podigli s 3,7 na 6,29 kuna. Relativno velik skok, ali na sreću, mi smo doveli energetsku učinkovitost u skali na A+, a bili smo na D. Prema tome, ta mjera je itekako važna za vrijednost zgrade, rekao je Mladen Priskić, predstavnik suvlasnika.

Visina pričuve

Visina pričuve definira se međuvlasničkim ugovorom između upravitelja i suvlasnika stambene zgrade.

- Može biti kuna i pol po metru kvadratnom, to ovisi kako se stanari dogovore. Ali da bi se nešto radilo na zgradi, mora biti pričuva 6, 7, 8, čak i više kuna, istaknuo je Dejan Bodul, predsjednik Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada.

I u udruzi Zgradonačelnik tvrde slično, kao i to da je mit kako u novim zgradama pričuva mora biti manja. 

- Sve što je ispod 2 kuna ili 3 po metru kvadratnom je malo. Vi u novoj zgradi krenite s uplaćivanjem pričuve, nova je zgrada i želite da bude nova i dalje i novija, za 15 godina ćete krenuti u čišćenje fasade, istaknuo je Tin Bašić, udruga Zgradonačelnik.

Zainteresiranost suvlasnika za obnovu fasada

I unatoč povećanju cijena energenata, upravitelji ne vjeruju u smanjenu zainteresiranost suvlasnika za obnovu fasada.

- Zato što je napravljen program u smislu da Fond, odnosno Ministarstvo graditeljstva, sufinancira u iznosu od 60 posto. Znači, netko vam daje 60 posto da uložite u vašu zgradu i naravno da vam je to interesantno i da ćete to napraviti kao suvlasnik zgrade. Vjerojatno će biti nekim suvlasnicima teško, ali to ćemo morati rješavati u hodu, rekao je Damir Ilić, direktor upravitelja Dogma nekretnine.

Uz cjelogodišnju brigu održavanja kotlovnice za grijanje, suvlasnici jednog riječkog nebodera muku muče i s naplatom poslovnih prostora u zgradi. Tek kad iznajme svoj dio, tvrtke uplate u pričuvu nebodera. 

- Nastave plaćati, ali samo aktualno i tu je taj dug koji se gomila, koji nastaje prilično nepotrebno, a niti uz puno razgovora se ne može na neki brzi i normalan način taj dio riješiti. Nakon provedenih ovrha i nakon što smo dobili sudski spor, mi se ne možemo naplatiti jer je nastao dug puno veći, nego sama vrijednost firme, rekao je Ozren Gruičić, predstavnik suvlasnika.

A riječki upravitelji uglavnom su zadovoljni financijskom pismenošću suvlasnika zgrada kojima upravljaju.

- Na godišnjoj razini, nekih 200 ovršnih rješenja imamo, ali s obzirom da je to stambeni fond od gotovo 12 tisuća stanova, to stvarno nije velika brojka. Od te brojke, 18 predmeta se ne naplati što zbog prezaduženosti, što zbog nekih drugih razloga, rekla je Marija Štimac Tomazini, direktorica Rijeka Stana.

Stambena inspekcija

Dugoočekivani Zakon o upravljanju i održavanju zgrada trebao bi dodatno urediti ovo tržište.

- Stambena inspekcija koja će ići u kontrolu da li se sve radi kako treba, da li zgrade imaju međuvlasničke ugovore kvalitetne, da li imaju protupožarnu zaštitu, da li se održavaju sastanci stanara, da li se zakonito troši novac. Imamo par primjera iz Rijeke gdje upravitelji daju šifre stanarima da ovi mogu zapravo u svakom trenutku svaku lipu vidjeti koliko je stanje na računu, da li se nešto netransparentno troši, naglasio je Bodul.

Kao primjerice za najčešću muku suvlasnika, procuri li cijev u stanu.

- Zajednička cijev je vertikala, cijev do ventila i uključujući i ventil. Ako je cijev pukla nakon ventila, suvlasnik je dogovoran za štetu koju je napravio sebi, susjedu ispod, krečenje, sanacija, i slično. Ako je puklo na vertikali do ventila, to se sanira iz pričuve, rekao je Bašić.

A ne plaća li se pričuva, ulazi se u začarani krug ovrha i pada cjelokupna kvaliteta stanovanja unutar zgrade.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!