Koprivnica je, nakon Preloga, drugi grad u Hrvatskoj po količinama odvajanja otpada. Visokom postotku odvajanja otpada pridonosi kompostana otvorena prije godinu dana. U Koprivnici je stopa odvajanja otpada dostigla 55 posto dok najuspješniji Prelog odvaja 67 posto otpada.
Sirovina za rad kompostane u Koprivnici prikuplja se preko smeđih spremnika u koje se odlaže biootpad iz kućanstava ili, ako građani imaju veće količine, građani ga sami dovoze.
- Ciklus samog kompostiranja traje 6 do 8 tjedana dok je prije izgradnje ove kompostane trajao 4 do 6 mjeseci, uvelike smo smanjili ciklus kompostiranja. Nakon što završi taj ciklus, materijal se prosijava i dobivamo čisti kompost, ističe voditeljica kompostane Petra Kolarić-Kapusta.
Sve proizvedene količine, oko tisuću tona, uspjeli su prodati, uz nekoliko većih kupaca, čisti kompost kupuju i poljoprivrednici i građani. Upravo zbog kompostane Koprivnica je visoko na ljestvici gradova s najviše odvojenog otpada. Osim toga otpad iz kućanstava, plastiku, papir, biootpad i mijeđani. Građani razvrstavaju u četri kante dok za limeni otpad postoje spremnici na javnim površinama.
- Ulažemo u sam sustav kupnjom novih vozila, izgradnjom novog reciklažnog dvorišta, a na kraju smo i izgradili ovu kompostanu da dobijemo što bolji rezultat, a to je odvajanje biootpada koji se najviše nalazi u mješanom komunalnom otpadu više od 30 posto, ističe direktor sektora gospodarenja otpadom u Komunalcu Saša Grubačević.
Gradsko komunalno poduzeće 8 puta na mjesec odvozi otpad iz kućanstava, zbog poskupljenja energenta svoje troškove odvoza nastojat će smanjivati. Jedan od načina su i vozila s dvije komore u kojima se odjednom mogu odvoziti dvije vrste otpada primjerice papir i plastika.
- Rade se neki planovi da povučemo još novaca iz EU-a da imamo zaokruženi sustav gospodarenja otpadom pa da možemo razvrstati taj dio. Recimo plastike trenutno razvrstavamo i papir tak da su nam to budući planovi, dodaje Grubačević.
Glomazni otpad iz kućanstava u Koprivnici se odvozi se dva puta na godinu. Učinkovitom sustavu gospodarenja otpadom ipak najviše prdoinose građani koji u svojim kućanstvima razdvajaju otpad. Za otpad koji se ne prikuplja organizirano, primjerice rabljena odjeća ili ulje, za to postoje spremnici na zelenim otocima na više mjesta u gradu.