06:37 / 07.11.2021.

Autor: Renata Waldman/Plodovi zemlje/HRT

Žetva hibrida od koje se može puno naučiti

Zanimljiv pokus, žetva hibrida kukuruza

Zanimljiv pokus, žetva hibrida kukuruza

Foto: Plodovi zemlje / HRT

Već treću godinu zaredom u četiri županije: Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Međimurskoj - provodi se usporedni pokus žetve hibrida kukuruza. Svrha je prikazati suvremenu i dobru poljoprivredu praksu u uzgoju te žitarice i pronaći hibride najbolje prilagođene tlu, klimi i našim agroekološkim uvjetima. Na osječkim poljima zasijano je 57 hibrida devet sjemenarskih kuća, a žetva je unatoč lošim vremenskim uvjetima bila dobra. 

- U ovim istim pokusima se vidi koji su najbolji hibridi, koji su najgori. U više godina vidimo trendove, možemo bilježiti statističku značajnost nekih hibrida ili kombinacija hibrida. Pa čak doći do toga da svakako ne sijemo samo one najbolje nego nekoliko njih, da se baš prilagodimo svim mogućim scenarijima, objašnjava prof. Bojan Stipešević s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.

- Od ovih podataka će uvelike koristi imati korisnici, poljoprivredni proizvođači, ali naravno i same znanstvene institucije pa i šira javnost. Podatke sa ove žetve ćemo naravno usporediti s prethodne 2 godine i nakon toga možemo zaista zaključiti koji su hibridi preporučljivi i dati ispred fakulteta, Savjetodavne službe i Ministarstva zaista prave preporuke, dodaje dr. sc. Tomislav Vinković

Stabilnost hibrida tijekom godina

Zanimljiv pokus koji bi ratarima mogao pomoći pri izboru sjemena, ali i tome kako se pripremiti za sljedeću vegetaciju. Jer na tim se poljima kukuruz sijao u jednakim uvjetima, a tako se primjenjivala i agrotehnika. Stručnjaci ističu da nije toliko važno koliko su visoki prinosi kod jednog hibrida, nego koliko je stabilan u godinama.

- Ovo je izvrstan primjer proizvođačima i široj javnosti gdje se zapravo na jednom mjestu može vidjeti toliko hibrida različitih FAO skupina koji su imali identične uvjete rasta i razvoja - da vidimo koji su to malo bolji ili prinosniji. Međutim treba podvući crtu pa reći da ne možemo donositi zaključke na temelju jedne godine. Zato se ovi pokusi već treće godine ponavljaju, naglašava dr. sc. Dario Iljkić.

Ove godine 20 posto prinosa manje

Zbog loših vremenskih uvjeta kakvi su pratili proizvodnju prinosi su, otkako se pokus provodi, najlošiji. Uroda je i do 20% manje. No, šteta je drugdje i mnogo veća. Tako su se prvi hibriidi pokazali vrlo dobrima. 

- Već sad možemo konstatirati da Vukovarsko-srijemska županija ima ispodprosječne prinose u RH. Oni su negdje oko 7 tona. Međutim svi hibridi su bili suhi, što je neobično.To je još jedan pokazatelj velikih klimatskih promjena. Na taj dio možemo utjecati samo ako budemo imali ili navodnjavanje ili ako budemo imali sreće da nam klima bude nešto kvalitetnija, kaže Siniša Hrgović iz Ministarstva poljoprivrede.

Klimatske nepogode su iz godine u godinu sve češće. Pa su ovakvi pokusi dobrodošli jer pomažu poljoprivrednicima kada je riječ o planiranju plodoreda. I budućnost koja se više ne temelji na spoznajama od prije 20-ak godina.

- Nije rješenje u jednom, nego puno malih koraka koji će nas dovesti do toga da ćemo ili ublažiti klimatske promjene ili možda prijeći na totalno novi sortiment. Jer kukuruz smo uveli relativno nedavno - prije 600, 700 godina i prilagođavamo se našim uvjetima uspješno sve te godine. Ali hoće li ovo i dalje biti kukuruzni pojas Europe ili ćemo možda prijeći u pamuk zbog temperature, ovisi o tome što i kako počnemo s tim sitnim koračićima, upozorava prof. Bojan Stipešević.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!