Zidar: Izolacija može smanjiti potrebnu energiju za grijanje od 50 do 70%

Toplinska izolacija kuće ili zgrade najbolji je način za smanjenje troškova grijanja i ublažavanje udara promjena cijena energenata, istaknula je u središnjem Dnevniku HTV-a Margareta Zidar, voditeljica Odjela za energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar. Potrebe za energijom tako se mogu smanjiti od 50 do čak 70 posto, no takve uštede zahtijevaju znatna početna ulaganja.

U razgovoru s Mladenom Sirovicom Zidar je navela da ulaganja kojima se ostvaruju tako velike uštede iznose oko 700 eura po četvornom metru zgrade i više.

- Sve što je smanjenje potreba najbolji je način da se smanji trošak za energiju i utjecaj promjene cijena energenata koji se događa gotovo svake sezone grijanja, poručila je.

Ogrjevno drvo i dalje prevladava

Prema podacima koje je iznijela, oko 60 posto potrošnje toplinske energije za grijanje u hrvatskim kućanstvima pokriva se ogrjevnim drvom, a 24 posto prirodnim plinom. Na ostale oblike biomase, među kojima su peleti i briketi, otpada tek 3,5 posto.

Takvu raspodjelu povezala je i s dostupnošću energenata. U svim dijelovima Hrvatske nema plinske mreže pa kućanstva biraju ono što im je dostupno i prihvatljivo.

- Za sada je to još uvijek ogrjevno drvo, rekla je Zidar.

Upozorila je na slabu učinkovitost tradicionalnog grijanja na drva te kao zamjenu navela pelete i brikete. Objasnila je da njihovo izgaranje manje utječe na kvalitetu okolnog zraka, a uređaji koji ih koriste mogu biti učinkovitiji.

Peleti ovise o opskrbi i tržišnim cijenama

Govoreći o rastu cijena peleta i prošlogodišnjim poteškoćama s njihovom nabavom, Zidar je ocijenila da domaća proizvodnja nije dovoljno snažna te da postoji ovisnost o distributerima koji dobavljaju taj energent.

Podsjetila je i na razliku u zaštiti cijena: dok su mrežni izvori energije bili obuhvaćeni ograničavanjem cijena za kućanstva, peleti nisu bili dio tog sustava.

Prvo izolacija, zatim novi sustav grijanja

Interes za dizalice topline raste, no one su, prema riječima Zidar, mnogo manje zastupljene u višestambenim zgradama nego u projektima u koje izravno ulaže vlasnik zgrade. Pozitivnim je ocijenila njihovu ugradnju u sklopu energetskih obnova.

Naglasila je da nacionalni programi obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada predviđaju jasan redoslijed mjera: najprije izolirati ovojnicu zgrade i smanjiti potrebu za energijom, a zatim ugraditi sustav koji se temelji na obnovljivim izvorima energije, među kojima su i dizalice topline.

Dodaju li se tome fotonaponski paneli, električna energija proizvedena na zgradi može se koristiti za pogon dizalice topline. Takva kombinacija, objasnila je, smanjuje izloženost kućanstva budućim promjenama cijena energije.

Veća potrošnja struje može donijeti neočekivane troškove

Zidar je upozorila i na mogući problem nakon ugradnje dizalice topline: povećava se potrošnja električne energije, zbog čega su neki građani prelazili u viši obračunski razred, odnosno drugi tarifni model.

- To je nešto što bi trebalo uskladiti i bolje organizirati, da ne bude takvih neočekivanih udara na troškove, zaključila je.