Kako se danas u Hrvatskoj živi s minimalnom plaćom?

Kolika će biti minimalna plaća u Hrvatskoj iduće godine? Dok sindikati traže 1250 eura bruto, poslodavci predlažu 1086 eura, uz dodatno porezno rasterećenje i veći osobni odbitak. Vlada će svoju odluku objaviti sutra. Kako se danas u Hrvatskoj živi s minimalnom plaćom?

"Minimalna plaća treba biti 1250 eura"

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović poručio je da minimalna plaća u Hrvatskoj treba iznositi 1250 eura bruto već 2027. godine, ocijenivši da bi Vlada trebala ranije ostvariti cilj koji je sama postavila za kraj mandata.

Gostujući u emisiji Otvoreno, Jović je istaknuo da se rasprava o minimalnoj plaći ne bi smjela svoditi samo na iznose, nego i na pitanje može li čovjek od te plaće dostojanstveno živjeti.

- Nitko ne priča može li čovjek stvarno danas preživjeti. Ne samo preživjeti, nego može li dostojanstveno živjeti s, recimo, minimalnom plaćom koja bi bila oko 900 eura, rekao je Jović.

Sindikalne središnjice zatražile su povećanje minimalne plaće na 1250 eura bruto, a Jović smatra da bi takav iznos radnicima omogućio ne samo podmirivanje osnovnih potreba nego i planiranje budućnosti.

Upozorio je pritom na rast cijena, inflaciju i stambeno pitanje, posebno za mlade koji tek ulaze na tržište rada. Kao primjer naveo je cijene novogradnje u Zagrebu, koje su u prvih šest mjeseci, prema podacima na koje se pozvao, premašile 3500 eura po četvornom metru.

Jović je podsjetio da su sindikati još u travnju, uoči prosvjeda "Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine", tražili značajnije povećanje minimalne plaće, upozoravajući i na posljedice krize na Bliskom istoku.

- Minimalna plaća trebala bi biti nekakva socijalna mjera. Međutim, ono što je jako bitno, moramo razmišljati kako je uopće živjeti s tim plaćama, istaknuo je.

Poslodavci za porezno rasterećenje

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić smatra da je kupovna moć minimalne plaće u Hrvatskoj već dosegnula približno sredinu Europske unije, zbog čega bi, uz njezinu socijalnu ulogu, trebalo više voditi računa i o konkurentnosti gospodarstva.

Istaknuo je da bi minimalnu plaću trebalo uređivati transparentnije, a za pomoć građanima koji su u stvarnoj socijalnoj potrebi razvijati druge instrumente socijalne politike.

- Minimalna plaća neupitno ima socijalnu ulogu, međutim, kada je prema kupovnoj moći ipak dosegla nekakve europske standarde, onda treba tražiti druge instrumente socijalne politike, rekao je Stojić.

Hrvatska udruga poslodavaca, dodao je, snažno podupire inicijativu uvođenja registra stanovništva, koji bi omogućio transparentniju raspodjelu socijalne pomoći i usmjeravanje većih naknada onima kojima su najpotrebnije.

Stojić je upozorio i da sama minimalna plaća nije isto što i ukupan raspoloživi dohodak kućanstva. U obzir, kaže, treba uzeti neoporezive isplate, mogućnosti zarade u sivoj ekonomiji te različite socijalne transfere.

Kao jednu od mjera za poboljšanje položaja radnika s najnižim primanjima posebno je izdvojio povećanje osobnog odbitka.

- Nije opravdano da osoba samac koja prima minimalnu plaću još na to plaća porez, smatra Stojić.

Objasnio je da povećanje bruto troška rada za poslodavca, uz istodobno oporezivanje minimalne plaće, otvara pitanje koliko takva porezna politika doista pomaže radnicima s najnižim primanjima.

- Nemojmo reći, s jedne strane, da država brine o takvom nekome, pa mu onda uzima to kroz porez, poručio je.

"Rast minimalne plaće mora biti održiv"

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš istaknuo je da je minimalna plaća u Hrvatskoj u posljednjih deset godina znatno porasla. Dok je 2016. iznosila 414 eura bruto, danas je 1050 eura, što je nominalni rast od oko 153 posto, a realni od približno 70 posto.

- Napravljen je velik iskorak u samom iznosu minimalne plaće, rekao je, dodajući da je Hrvatska od zemlje od koje su samo četiri članice Europske unije imale nižu minimalnu plaću došla otprilike do sredine ljestvice država članica.

Govoreći o određivanju minimalne plaće za iduću godinu, Vidiš je naglasio da su razlike među prijedlozima velike. Sindikati traže 1250 eura bruto, dok poslodavci predlažu 1086 eura, uz porezno rasterećenje i povećanje osobnog odbitka.

Vlada, poručio je, mora pronaći iznos koji će omogućiti bolji život radnika, ali istodobno biti održiv za poslodavce.

- Minimalna plaća mora rasti onoliko koliko je održivo, kako se radna mjesta ne bi izgubila i kako to ne bi bilo preveliko opterećenje za poslodavce, rekao je Vidiš.

Dodao je da se smanjuje broj zaposlenih koji primaju minimalnu plaću. Dok ih je tijekom ljeta bilo oko 70 tisuća, sada ih je približno 54 tisuće. U pripremi konačne odluke sudjeluje stručno povjerenstvo koje razmatra relevantne prijedloge i gospodarske pokazatelje, uključujući poslovanje kompanija koje zapošljavaju radnike na minimalnoj plaći.

Posebno je istaknuo prerađivačku industriju, u kojoj je najveći udio zaposlenih koji primaju minimalnu plaću. Vlada će, kazao je, konačan iznos odrediti vodeći računa i o dostojanstvu radnika i o očuvanju radnih mjesta.

Na pitanje možemo li sutra na sjednici Vlade govoriti o rastu minimalne plaće, Vidiš je odgovorio "Apsolutno". 

Minimalac bi trebao porasti 5,9 posto

Makroekonomist Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Viktor Viljevac smatra da bi minimalna plaća iduće godine trebala porasti 5,9 posto, odnosno s 1050 na približno 1112 eura bruto. Time bi se približila prijedlogu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), ali uz drukčiji izračun.

Viljevac je pohvalio HUP-ovu analizu i prijedlog da se minimalna plaća povećava prema formuli koja uzima u obzir inflaciju i produktivnost rada. HUP predlaže rast od 3,5 posto, polazeći od procijenjene inflacije od četiri posto i očekivanog pada produktivnosti od 0,5 posto.

No, Viljevac smatra da bi u izračunu trebalo primijeniti drukčije podatke. Prema projekcijama Hrvatske narodne banke (HNB), inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena trebala bi u 2026. iznositi 4,3 posto, a ne četiri posto, koliko iznosi projekcija harmoniziranog indeksa koji uključuje i potrošnju turista.

- Ako pričamo o životnom standardu ljudi u Hrvatskoj, relevantniji nam je indeks potrošačkih cijena, a ne ovaj harmonizirani koji miješa i turiste, objasnio je.

Drugi razlog zbog kojeg predlaže korekciju HUP-ova izračuna odnosi se na produktivnost rada. Prema jesenskim projekcijama HNB-a, realni BDP u 2026. trebao bi porasti 2,4 posto, dok se očekuje rast broja zaposlenih od 0,8 posto. Viljevac na temelju tih podataka procjenjuje da bi realna produktivnost rada trebala porasti 1,6 posto, a ne pasti 0,5 posto.

Kada se tome pribroji projekcija inflacije od 4,3 posto, dobiva se povećanje minimalne plaće od 5,9 posto.

- Sviđa mi se ideja da se minimalna plaća određuje na transparentniji način, a ne da poduzetnici strepe od velikog troškovnog šoka. Ali trebamo biti metodološki dosljedni kod te formule, rekao je Viljevac.

Prijedlog sindikata da minimalna plaća poraste na 1250 eura bruto smatra prevelikim povećanjem u jednoj godini. Upozorava da bi tako snažan rast mogao znatno opteretiti poslodavce koji zapošljavaju radnike na minimalnoj plaći.

Pritom ističe da nije moguće sa sigurnošću predvidjeti kako bi se poduzetnici prilagodili takvom povećanju, odnosno bi li troškove pokušali nadoknaditi podizanjem cijena.

Viljevac je stoga bliži HUP-ovu prijedlogu, ali uz povećanje od 5,9 posto, što bi minimalnu plaću podiglo na približno 1112 eura bruto.

Sindikalist Jović upozorio je da se rasprava o minimalnoj plaći ne bi smjela svesti na postotke i ekonomske izračune, nego bi u središtu trebala biti stvarna mogućnost radnika da podmire životne troškove.

- Nitko neće reći čarobnu formulu kako bi stvarno čovjek trebao preživjeti s 900 eura, 1000 eura ili 1100 eura, rekao je Jović.

Istaknuo je da se pri raspravi o plaćama mora uzeti u obzir šira gospodarska slika, uključujući produktivnost, cijene energije i hrane, troškove stanovanja te položaj mladih i umirovljenika. Upozorio je i na mogućnost novog rasta cijena hrane ako se poskupljenje energije i posljedice suše preliju na poljoprivrednu proizvodnju.

Pritom je naglasio da se ne smiju zanemariti ni medijalna ni prosječna plaća, jer problem životnog standarda ne pogađa samo one koji primaju minimalac.

- Trebamo se nekad staviti u cipele običnog građanina, običnog radnika, i reći kako je živjeti s tom plaćom, poručio je.

Jović smatra da je potrebno razmišljati o plaćama u kontekstu troškova života, stanovanja, mirovina i ostanka mladih u Hrvatskoj, umjesto da se rasprava vodi isključivo kroz tablice i postotke.

- Svi se trebamo zalagati da te plaće budu puno bolje i kvalitetnije, a ne samo da gledamo tablice ili postotke, zaključio je.

Osobni odbitak nije na stolu

Vidiš je rekao da povećanje osobnog odbitka trenutačno nije predmet poreznih izmjena, podsjetivši da je on podizan od 2022. godine.

Govoreći o minimalnoj plaći, istaknuo je da je riječ o složenom instrumentu koji može predstavljati velik izazov za pojedine poslodavce. Smatra da je za dugoročan rast plaća nužno povećavati produktivnost i dodanu vrijednost proizvoda i usluga.

- Ako želimo puno veće plaće, moramo raditi na dodatnoj vrijednosti. Ne možemo proizvoditi jedan te isti proizvod i očekivati da će plaće u nedogled ići gore bez da taj proizvod dobije neku novu dodanu vrijednost, rekao je Vidiš.

Dodao je da Vlada sa socijalnim partnerima radi na povećanju produktivnosti te ulaganju u znanja i vještine radnika. Pritom je naglasio da produktivnost ne ovisi samo o radnicima, nego i o poslovnim procesima i odlukama poslodavaca, u koje Vlada ne može izravno ulaziti.

Vidiš je upozorio i da se kupovna moć radnika ne može promatrati isključivo kroz iznos minimalne plaće. Kao važne mjere naveo je ograničavanje cijena energenata i hrane te porezna rasterećenja i mjere pomoći umirovljenicima.

Prema njegovim riječima, zadržavanje cijena energenata na razini nižoj od tržišne pomoglo je očuvanju kupovne moći najugroženijih građana.

- Ne možemo gledati samo minimalnu plaću kao jedini instrument pomoći i podrške onima koji su objektivno na minimalnoj plaći, zaključio je.