Zlatna žutica poharala zagorske vinograde

Zagorskim vinogradima još hara "zlatna žutica" - bolest vinove loze. Prema podacima Krapinsko-zagorske županije - izgubljeno je 23 posto površina pod vinovom lozom. Stručnjaci kažu - lijeka nema. Vinare upozoravaju da pripravci koji se pojavljuju na tržištu i koji obećavaju izlječenje - jednostavno - nisu učinkoviti. 

U mladom vinogradu obitelji Žerjavić zlatna žutica pojavila se već prve godine nakon sadnje.

- Došla je zaraza od zapuštenih parcela. Tu sve dalje oko nas su zapuštene parcele i jedini način je da otkupimo tu parcelu i da je sami počistimo, kaže Juraj Žerjavić, vinar iz Zlatara.

Prskaju insekticidima jer prijenosnik bolesti je američki cvrčak. I dosljedno čupaju zaražene trsove. Stručnjaci upozoravaju poljoprivrednike da ne nasjedaju na lažna obećanja o preparatima koji liječe bolest.

- Ni jedan od njih nije registriran za tako nešto. I u pravilu se radi na pokušajima zarađivanja na temelju teške teške situacije u kojoj su se našli poljoprivrednici. Mi na Fakultetu radimo istraživanja, još uvijek nemamo ni jedno učinkovito sredstvo koje bi se moglo koristiti za tu namjenu, rekao je Darko Preiner, profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

- Tko bi izmislio lijek za žuticu, taj bi bio momentalno milijunaš, kaže Juraj,

Jer bolest zlatne žutice globalni je problem. Preko Europske unije za hrvatsku poljoprivrednu osigurano je 5 milijardi eura.

- Ono što je bitno za reći je da je kroz novi vinski paket za kojeg smo glasali nedavno u Europskom parlamentu Hrvatskoj omogućeno da izmjenama zajedničkog strateškog plana poljoprivredne politike uvrsti borbu protiv zlatne žutice kao jedan od glavnih prioriteta, kaže Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP).

To očekuju zagorski vinari, koji su na koljenima.

- Više od trećine vinograda više ne postoji. Tu nam stvarno treba malo pomoći, nekih akcija da se stvar poboljša i spasi, ističe Filip Sever, vinar iz Klanjca.

- Najveći problem su zapuštene parcele. No nisu ljudi krivi jer ne zna se uopće čija je parcela. Katastar je star preko sto godina, dodaje Mladen Micak, vinar iz Marije Bistrice.

Krapinsko-zagorska županija priprema mjeru pomoći za sadnju novih vinograda, u slučaju da je riječ o više od 500 čokota.