Znatne novosti za sektor osiguranja, uključujući novi zakon za sanaciju društava

Ministarstvo financija najavilo je u utorak znatne zakonske novosti za sektor osiguranja, pa tako i potpuno novi zakon za sanaciju "propalih" društava, pri čemu je cilj da sanacija bude u što je moguće većoj mjeri bez troškova za porezne obveznike.

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o osiguranju te prijedlog Zakona o sanaciji društava za osiguranje i reosiguranje, koji će sutra biti upućeni u javno savjetovanje, predstavio je državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule, istaknuvši da je riječ o velikim promjenama za funkcioniranje i rad osiguravajućih društava.

Njima se hrvatski regulatorni okvir u području osiguranja dodatno usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije te se jača otpornost sektora osiguranja, financijska stabilnost i zaštita osiguranika, istaknuto je na predstavljanju zakonskih prijedloga u Ministarstvu financija.

Kada je riječ o Zakonu o osiguranju, izmjene se odnose na rizike koji se manifestiraju u nekom uobičajenom dijelu poslovanja, a novi zakon o sanaciji društava predviđen je za situacije kada se određeno osiguravajuće društvo nađe u okolnostima "propasti" ili je ona izvjesna, izjavio je Bule.

Jačanje načela proporcionalnosti, uvođenje makrobonitetnih alata, viša razina praćenja klimatskih rizika...

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju u nacionalno zakonodavstvo se prenose odredbe dviju europskih direktiva -Solventnost II i IRRD.

Prvom se direktivom želi unaprijediti regulatorni okvir i uvesti načelo proporcionalnosti, što znači da se osiguravajućim društvima i njihovim regulatornim obvezama pristupa kroz prizmu njihove veličine i sistemske važnosti.

- U Hrvatskoj je trenutno 14 društava za osiguranje, prema trenutnim kriterijima naplaćene premije nema malih osiguravajućih društava, no dva su koja "nisu složena", a direktiva će se u puno manjoj mjeri primjenjivati na takva manje rizična i sistemski važna društva, napomenuo je državni tajnik.

Druge ključne izmjene koje proizlaze iz te direktive tiču se unaprjeđenja prekograničnog nadzora i suradnje Hanfe s drugim europskim nadzornim tijelima, a tu je i uvođenje makrobonitetnih alata po uzoru na banke, što znači da će Hanfa moći u slučajevima "iznimnih sektorskih šokova", među ostalim, naložiti jačanje likvidnosne pozicije, ograničiti raspodjelu i plaćanja dioničarima te suspendirati bonuse i varijabilne primitke, rekao je Bule.

S obzirom na to da osiguravaju ljude i imovinu, dodao je, osiguravajuća društva su "prva na udaru" kada su u pitanju klimatski rizici, stoga će morati podignuti razinu mjerenja i praćenja takvih rizika.

Druga direktiva, tzv. IRRD, odnosi se na spomenuti novi zakon o sanaciji društava, no dio direktive prenosi se i u Zakon o osiguranju, čime se uvodi obveza preventivnog plana oporavka društava za osiguranje.

- To je 'međukorak' kada se neko društvo za osiguranje nađe u poteškoćama, no nije izgledno da će propasti, pa se može aktivirati preventivni plan oporavka, objasnio je Bule. Pritom, dodao je, uvodi se obveza da 60 posto tržišta "neživota" i 60 posto tržišta životnih osiguranja bude "pokriveno" takvim planom.

Fond za zaštitu vjerovnika i financiranje sanacije 

Prijedlogom Zakona o sanaciji društava za osiguranje i reosiguranje prvi se put u tom pogledu uspostavlja cjelovit nacionalni zakonodavni okvir, čime se nastoji doći u poziciju da sanacija društva za osiguranja bude u što je moguće većoj mjeri bez troškova za porezne obveznike, rekao je Bule.

- Ovaj sanacijski mehanizam aktivira se samo u okolnostima kada društvo propada ili je vjerojatno da će propasti i kada postoji evidentan javni interes za sanaciju, istaknuo je.

Prema njegovim riječima, predviđeno je nekoliko instrumenata sanacije, po uzoru na bankovni sustav, sanacijsko tijelo bit će Hanfa, a za financiranje sanacije i zaštitu vjerovnika uspostavit će se fond koji će financirati sama osiguravajuća društva.

- Cilj fonda je minimizirati rizik i okolnosti u kojima bi porezni obveznici bili ti koji financiraju sanaciju sistemskih važnih osiguravajućih društava, rekao je državni tajnik.

Dakle, u slučaju materijalizacije nekog od rizika, ne bi smjelo doći do situacije da građani ne mogu naplatiti svoju policu osiguranja, dodao je.

Veličina fonda trebala bi naknadno biti propisana podzakonskim aktima, moglo se čuti na predstavljanju zakonskih prijedloga.

Rješavanje određenih nedorečenosti u pogledu funkcioniranja HUO-a

Kada su u pitanju predložene izmjene Zakona o osiguranju, one također imaju cilj administrativno rasterećenje, pojednostavljenje postupaka te uklanjanje nekih normativnih nejasnoća.

Konkretno, Bule je apostrofirao Hrvatski ured za osiguranje (HUO) te određene normativne nedorečenosti u pogledu funkcioniranja tog ureda. Prema njegovim riječima, HUO će ostati sui generis tijelo, međutim sada se u prijedlogu zakona "vrlo jasno" razdvaja njegova dobrovoljna i obvezna komponenta članstva, a u tom kontekstu i obveza plaćanja doprinosa za redovito funkcioniranje ureda.

Hanfa će kao regulatorno imati i mogućnost isključenja člana, a ta će agencija donijeti i pravilnik o opsegu, formatu i sadržaju podataka koja su osiguravajuća društva dužna dostaviti. 

Kada je riječ o administrativnom rasterećenju, rekao je Bule, postoji "jedna nepotrebna i nelogična situacija" - da netko tko obavlja ključnu poziciju u društvu za osiguranje ne može biti u nadzornom odboru povezanog društva unutar grupe što, po njegovim riječima, nije u skladu s najboljim praksama korporativnog upravljanja.