21:19 / 16.02.2022.

Autor: 1 na 1/HRT

Ukrajinski diplomat: Hoćemo mir, ali nikada nećemo dati svoje, borit ćemo se

Markian Lubkivsky i Domagoj Knežević

Markian Lubkivsky i Domagoj Knežević

Foto: 1 na 1 / HRT

Markian Lubkivsky, ukrajinski diplomat i političar, u emisiju "1 na 1" javio se izravno iz Kijeva. S voditeljem Romanom Bolkovićem razgovarao je o ratnoj prijetnji i životu Ukrajinaca u sjeni rata, o političkim procesima koji su doveli do ove situacije, o izgledima za mirno rješenje ukrajinske krize, postoji li mogućnost da Ukrajina uđe u NATO, je li Ukrajina samo lateralna žrtva, kolika je stvarno mogućnost ruske intervencije i kakav ishod ona može imati, što Ukrajina misli o ponašanju Zapada, kako iz Kijeva izgleda hrvatska politika spram Ukrajine, dramatiziramo li mi situaciju u Ukrajini ili ona jest dramatična.

Markian Lubkivsky, ukrajinski diplomat i političar, govorio je o tome kako izgleda svakodnevni život Kijevljana i Ukrajinaca i zahvalio se svima u Hrvatskoj na potpori Ukrajini.

- Danas me je zvalo stotine ljudi i postavili su isto pitanje. Mirno je, ali u isto vrijeme i napeto. Napeto je zato što je Ruska Federacija nagomilala oko 150.000 dobro naoružanih svojih vojnika na našoj granici i svaki čas može napasti Ukrajinu iz više smjerova.

- Rat je teško iskustvo i nikome ne bih poželio da prođe tako nešto, a kamoli takav strašan rat koji ste vi prošli od 1991. do 1995. godine. Vi ste se izborili. Mi smo u borbi. Uvijek našima stavljam kao primjer Hrvatsku i hrvatski dostojanstven narod, koji je prošao težak rat i u teškim uvjetima, bez oružja i međunarodne potpore, izborio svoju državu i neovisnost. Republika Hrvatska sada je članica Europske unije i NATO-a. Hrvatska je za mene, kao bivšeg veleposlanika, jedan sjajan primjer kako se treba boriti za svoju domovinu. Ukrajina živi mirno i nikoga ne napada. Rusija je nama uzela Krim te kontrolira dio Donjecke i Luganske oblasti. Mi ne kontroliramo 415 km naše državne granice. To je velika tragedija. Rusi kažu da je to građanski rat, a nije istina. Oni su donijeli rat u našu zemlju. Čekamo svaki dan da napadnu. Nisu nas još napali i vjerujem da se to neće dogoditi, rekao je.

Komparirajući primjer tadašnje Savezne Republike Jugoslavije i NATO-ove intervencije 1999. godine, kazao je da je tome prethodio politički proces, a da se u Ukrajini radi o "odsustvu političkog procesa".

Smatra da stotine tisuća vojnika na granici s Ukrajinom ništa dobroga ne može donijeti te dodaje da se boji eventualnih provokacija na granici.

Urednik i voditelj Romano Bolković spomenuo je da nitko ne spominje Budimpeštanski ugovor kojim je Ukrajina vratila oko 1900 nuklearnih bojevih glava, a kojim joj je zajamčen teritorijalni integritet.

- Ugovor kojega su u Budimpešti potpisali SAD, Velika Britanija, Rusija i Ukrajina mora biti poštovan. Potpuno ste u pravu kada ste rekli da se Ukrajina ustvari odrekla statusa nuklearne države. U to je vrijeme teško bilo i servisirati rakete. Mi smo se toga odrekli uz jamstvo naše teritorijalne neovisnosti. Nažalost, Rusija nikada nije poštovala taj ugovor. Rusija nikada nije ni spominjala tijekom pregovora taj dokument. Nažalost, ukrajinske vlasti u doba kada je izbio rat nikada nisu obraćale pozornost na ugovor iz Budimpešte. Sada naš predsjednik govori o tome. Ugovor iz Budimpešte se dosta često sada spominje i u javnosti i u političkim krugovima.

Kazao je i da mu je izuzetno žao što Ukrajina nije riješila svoje geopolitičko pitanje onda kada je stekla neovisnost.

- To je bio ključan trenutak. Tada su baltičke države krenule u smjeru svog europskog identiteta, a mi nažalost nismo. Platili smo visoku cijenu. Mi smo stekli neovisnost na miran način. Nitko nije poginuo. Ukrajina je proglasila svoju neovisnost i krenula je u samostalan život. To je ta cijena koju Ukrajina plaća danas, što možda nije bila odlučna, u trenutku kada je stekla neovisnost. U Ukrajinu nitko nije vjerovao. Mnogi i sada ne vjeruju u Ukrajinu, ali mi postojimo, neovisna smo zemlja sa svojom povijesti. Kijev je centar ruskih gradova, a ne Moskva. Kada govorimo o pravoslavlju sve je krenulo iz Kijeva. I zato Moskva hoće sve napraviti da bi nam oduzela i našu povijest i identitet i sve ostalo. To radi već stoljećima i na više načina. Mi smo neovisni od 1991. godine. Naravno da Ukrajina svima smeta kao jedna velika zemlja od 40 milijuna stanovnika s golemim teritorijem, mogućnostima, potencijalom. Navijam da Ukrajina postane članica i EU-a i NATO-a, kazao je Lubkivsky.

Komentirao je i izjave premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića u vezi s Ukrajinom. Rekao je da se ne želi "petljati u stvari koje su čisto političke prirode i dijalog između premijera i predsjednika".

- To su vaše unutarnje stvari. Ne bih želio da Ukrajina bude uzrok svađi u zemlji koja je meni bliska. Zaista bih želio da nas razumijete. Ne možete nas ne razumjeti. Vi ste prošli težak i krvavi rat. Vi ste izgubili tisuće svojih ljudi. Nikada to nećete zaboraviti. Mi prolazimo nešto slično. Suočavamo se s velikim brojem problema. U Ukrajini ima i neko sovjetsko naslijeđe, ima i korupcije, ima svašta. Ali mi smo stali na svoj put i hoćemo da taj put bude prema društvu nalik europskom. Naravno to je težak put. Ja bih želio da Ukrajina bude tema koja ujedinjuje ljude. Nama je sada šansa da budemo ili s vama ili s druge strane. Ne bih želio da budemo s druge strane. Rusija je velika sila. Ona ulaže i u promidžbu i u oružje i u crkvu, glazbu, u sve. Milijune ulaže da Ukrajina ostane dio nekog njezinog geopolitičkog okvira. Mi to ne želimo. Mi želimo biti neovisni i dio zapadnog svijeta. Mi se želimo razvijati, a ne želimo ratovati s Rusijom. Želimo da to bude zdrava konkurencija. Mi nećemo jeftini plin, nećemo jeftinu glazbu, nećemo njihove glumce. Hoćemo biti sami i ravnopravni, ono što nikada nije bilo u Sovjetskom Savezu. U nekom viđenju Rusije Ukrajina je jedna od soba u njezinom stanu ili kući gdje oni mogu doći svaki čas i reći "hajde, bježite". Ali to je naše, nije njihovo. Mi ćemo se boriti ako dođe do sukoba. To neće biti jednostavna i lagana šetnja za Rusiju ako nas odluči napasti, rekao je.

Izjavio je i kako bi želio da zapadni svijet bude odlučniji u vezi sa situacijom u Ukrajini. Spomenuo je da je nedavno kod njih bio i njemački kancelar, predsjednik Francuske, Poljske i Turske. Očekuje, kaže, da to nisu samo izleti zbog javnosti i izbora, već realna potpora.

- Želim da Zapad bude iskren prema nama, jer mi osjećamo laž i kada su ljudi iskreni, kazao je i zahvalio pritom premijeru Andreju Plenkoviću na iskrenosti.

Poručio je: "Mi ništa ne tražimo, nikada nismo kročili na tuđu zemlju, nikada nismo ratovali izvan svojeg  teritorija. Mi hoćemo mir, ali nikada nećemo dati svoje".

Knežević: Hrvatska bezrezervno podržava teritorijalni integritet Ukrajine

Razgovor se nastavio s Domagojem Kneževićem: o hrvatskoj politici spram Rusije i Ukrajine, o tome koji su motivi i razlozi ukrajinske krize, kakva je refleksija ukrajinske krize na odnose u našoj regiji, potom o razgovorima o Izbornom zakonu u BiH, o situaciji u Crnoj Gori, hrvatsko-srpskim odnosima te o situaciji na prostoru bivše Jugoslavije.

- Mislim da je ministar jasno komunicirao hrvatski stav u Moskvi. Mi bezrezervno podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, s tim stavom se nalazimo na liniji zajedničke vanjske i sigurnosne politike naših saveznika unutar NATO-a i EU-a. Želimo mirno rješavanje ukrajinske krize. Preživjeli smo rat i velikosprsku agresiju. Rat nikome nije donio ništa dobro. Dok god postoji mogućnost da se ova kriza mirno riješi, unutar ovih političkih koordinata, treba nastojati dobiti to mirno rješenje, rekao je Knežević.

- Podržavamo sve vrste pregovora koje će dpvesti do deeskalacije krize i mirnog rješenja trenutne priče u Ukrajini. Ne možemo zanemariti činjenicu da je Rusija velika svjetska sila. Ministar je razgovarao o zajedničkoj suradnji u sektoru turizma i energetike. Rusija je pristuna u BiH kao jedna od međunarodnih sila koje još upravljaju BiH. To je bila jedna od većih tema tijekom razgovora Grlića Radmana i Lavrova, rekao je Knežević.

Dr. sc. Domagoj Knežević znanstveni je suradnik zaposlen na Hrvatskom institutu za povijest. Njegovo je polje znanstvenog interesa suvremena politička povijest. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova, a uz to je sudjelovao u snimanju dokumentarnih serija Rat prije rata, Predsjednik, Hrvatsko proljeće, Priznanje Hrvatske. Savjetnik je ministra vanjskih i europskih poslova od 2020. godine.

Više pogledajte u emisiji:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!