11:57 / 02.12.2021.

Autor: V.G./HRT

Plenković o uvođenju eura: Važno je da se sve odvija na vrijeme

Plenković i Marić

Plenković i Marić

Foto: Robert Anić / PIXSELL

Sve aktivnosti vezane za ulazak Hrvatske u eurozonu teku prema planu, zaključak je sjednice Vijeća za uvođenje eura. Za sljedeći tjedan najavljeno je potpisivanje sporazuma s Europskom komisijom o provedbi komunikacijske kampanje za uvođenje eura. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je 12. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Sve aktivnosti kaže premijer idu dobrom dinamikom, a idući tjedan potpisat će se sporazum s Europskom komisijom o komunikacijskoj strategiji za uvođenje eura.

- Po svim agencijama, otkad smo neovisna država, ovo je najbolji kreditni rejting i signal povjerenja u sve što radimo, u kontekstu COVID-19, očuvanja radnih mjesta, prelaska s tog koncepta na koncept otvaranja radnih mjesta, jačanja konkurentnosti i otpornosti, uspješne turističke sezone, apsorpcije europskih sredstava, ali prije svega žilovog i agilnog nastupa hrvatskih poduzetnika i gospodarstvenika, u konačnici i s drugim pokazateljima, a to je osobna potrošnja, rekao je na uvodu sjednice premijer.

- Nama je važno da će idućeg tjedna ministar Marić potpisati sporazum o suradnji između Vlade i EK kada je riječ o komunikacijskoj strategiji za uvođenje eura. Danas ćemo čuti izvješća relevantnih skupina koje su se bavile različitim aspektima prilagodbe i na taj način ćemo dobiti bolju sliku koraka koji su pred nama. Mi s istekom prosinca ulazimo u zadnjih 12 mjeseci, najintenzivniji dio gdje je važno da svi kotačići budu uigrani i da se sve odvija na vrijeme jer je riječ o jednom vrlo zahtjevnom, kompleksnom i pravnom i operativnom poslu u konačnici i ključne političke odluke bi prema našem kalendaru trebale biti usvojene krajem lipnja, dodao je.

Jučer je bila rasprava u Saboru o proračunu za 2022. i projekcijama za 2023./2024. 

- Naše brojke za ovu godinu pokazuju da unatoč nešto višem deficitu nego što smo planirali jer su i mjere trajale dulje od očekivanog, određene okolnosti koje su dobre znane, putanja javnog duga se već ove godine savija prema dolje. Što znači da bi efekt COVID-a u fiskalnom smislu praktički bio jednokratan, efekt od 17 postotnih bodova BDP-a u jednoj godini. Projekcije s ovim proračunom, dakle 2,6 deficita i daljnje smanjivanje deficita odnosno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, putanjom od neka 3 postotna boda godišnje, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Za iduću godinu rast je pretpostavljen na 4,4 posto, a na njega će utjecati i ono što će se događati do kraja ove godine.

- Jučer smo imali objedinjene podatke za izvršenje prihodovne strane proračuna za studeni i možemo reći da će čak i u odnosu na one rebalansom predviđene prihode biti još malo bolji. Prihodi trebaju dati svoj obol, ali mislim da je ključ održivosti javnih financija na rashodnoj strani proračuna, rekao je.

- Vezano za komunikacijsku strategiju i sporazum, ideja je da se što je moguće više provodi glas o uvođenju eura, posebno u razdoblju ispred nas jer po svim mjerilima stojimo dobro te će tu kampanju trebati još i pojačati, do svakog građanina doprijeti, zaključio je Marić.

Idući tjedan Marić će u Bruxellesu ispred Vlade potpisati sporazum o suradnji s Europskom komisijom na provedbi komunikacijske i informacijske kampanje za uvođenje eura u Hrvatskoj. Marić je izjavio da će se potpisivanjem sporazuma podržati niz aktivnosti kako bi se, u skladu sa strategijom za uvođenje eura, doprlo do svakog hrvatskog građanina i pojasnio svaki mogući aspekt uvođenja eura.

Te aktivnosti mogu uključivati jačanje ljudskih kapaciteta u komunikacijskoj domeni, ispitivanje javnog mnijenja, izradu promotivnih materijala i publikacija, održavanje konferencija i seminara, priređivanje izložbi, provođenje medijske kampanje i aktivnosti vezanih za odnose s javnošću, kao i druge korisne akcije, izvijestio je Marić te napomenuo da će Komisija osigurati do 50 posto ukupnih sredstava utrošenih za provedbu tih aktivnosti.

Rekao je i da bi se kampanja trebala odvijati u tri faze. U vidu raznih konferencija i okruglih stolova prva faza je već u tijeku, dok bi druga faza bi trebala nastupiti od trenutka kada se objavi formalna odluka o ulasku Hrvatske u eurozonu, što se očekuje u lipnju iduće godine.

Ribić: Hrvatska nije spremna za eurozonu; Tomić: HUP podržava ulazak

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izjavio je da je eurofil, no da ne mora sve što dolazi iz Unije biti savršeno, već sve treba kritički valorizirati. Pozivajući se i na mišljenja domaćih i svjetskih respektabilnih ekonomista, izrazio je svoje strahove i rezerve. Tako je rekao da bez dvojbe euro ima svojih prednosti, no one su za "dobra vremena". Tu su, međutim, i opasnosti koje se mogu dogoditi u slučaju kriznih vremena, te dovesti i do novih valova iseljavanja. Ocijenio je da eurozona nije spremna za zemlje s juga i istoka Europe, kao što ni Hrvatska nije spremna za eurozonu. Tako, mišljenja je da je s uvođenjem eura trebalo čekati dok eurozona ne stvori potrebne institucije i mehanizme za krizne situacije.

S druge strane, smatra da priča oko rasta cijena zbog uvođenja eura nije relevantna. Kada bi i netko podizao cijene, tržište će u "malo duljem vremenu to izravnati", tako da efekti mogu biti eventualno kratkoročni, izjavio je Ribić.

Glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Iva Tomić rekla je da su koristi od uvođenja eura veće od mogućih troškova, pogotovo za jednu malu ekonomiju kao što je hrvatska.

HUP, kao i većina poslodavaca s kojima su razgovarali, podržava ulazak u eurozonu, a pripreme za to već traju.

Hoće li plaće u 2022. rasti više od inflacije?

Novinari su pitali okupljene i kako će u idućoj godini živjeti hrvatski građani s obzirom na sveprisutan rast cijena, a Marić je izjavio da inflaciju uvijek treba uzimati u obzir jer ona utječe na ukupni standard građana. ARekao je da su Vladi otpočetka rast standarda i plaća građana jedan od ključnih prioriteta, kao najjačih poluga za ispravljanje određenih negativnih demografskih trendova.

Marić je posebice apostrofirao aspekt zaokruživanja cijena, pri čemu postoji bojazan da će se one zaokruživati "na više" te time imati efekt na porast inflacije.

- Mislim da i u toj fazi trebamo svi skupa, i mediji, odraditi kvalitetan posao. Tržišno smo gospodarstvo, ne možemo utjecati na cijene, no mislim da postoje alati kako ukazati građanima tko se ponaša po pravilima, a tko ide van toga, izjavio je Marić novinarima.

Ribić je rekao da su plaće u prvih devet mjeseci rasle u drugim sektorima, a da se javni sektor uvijek prilagođava rastu drugih plaća. Hoće li ti porasti biti dovoljni u odnosu na rast inflacije, vidjet će se po objavi statističkih podataka.

- Ako neće biti dovoljno onda će odgovor na vaše pitanje glasiti: Da, pasti će standard građana. Ako bude dovoljno, onda može neće pasti, zaključio je Ribić.

Tomić iz HUP-a je rekla da su plaće u gospodarstvu rasle, a i da se porast cijena zasad puno više osjetio na strani poslodavaca, u smislu rasta cijena energenata te materijala i sirovina koje koriste u proizvodnji. Ocijenila je da se taj rast cijena koji osjećaju poslodavci, a koji je globalnog karaktera, nije u tolikoj mjeri prelio na potrošačke cijene, a nada se da se to neće dogoditi ni u budućnosti.

Ako se pandemija zauzda, Tomić očekuje da će u idućoj godini doći do rasta investicija i zapošljavanja, pa tako i do rasta plaća, jer će za nova radna mjesta trebati i privući radnu snagu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!