Za Slavoniju, Baranju i Srijem ugovoreno gotovo pet milijardi eura ulaganja

Na 20. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, održanoj u Zagrebu, Vlada je donijela više zaključaka kojima potvrđuje da će nastaviti snažno podupirati ulaganja u ravnomjerni regionalni razvoj te jačanje gospodarskih i društvenih potencijala Slavonije, Baranje i Srijema.

Na sjednici, kojom je u odsutnosti premijera Andreja Plenkovića predsjedao potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, predstavljena su ključna ulaganja za održivi razvoj Slavonije, Baranje i Srijema, ulaganja u poljoprivredu, vodno gospodarstvo te ulaganja iz područja demografije i socijalne politike.

Medved: U pet županija gotovo 165.000 projekata

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je kako je do sada na području pet slavonskih županija završeno ili pokrenuto gotovo 165.000 projekata.

- Ugovoreno je gotovo 4,9 milijarde eura, a isplaćeno više od 3,2 milijarde, što jasno pokazuje dinamiku i snagu apsorbcije istoka Hrvatske, kazao je Medved koji je u odsutnosti premijera Andreja Plenkovića predsjedavao sjednicom.

U Osječko-baranjskoj županiji ugovoreno je gotovo 1,9 milijardi eura, u Vukovarsko-srijemskoj više od milijarde, u Brodsko-posavskoj gotovo 575 milijuna, u Virovitičko-podravskoj gotovo 580 milijuna, a u Požeško-slavonskoj županiji više od 440 milijuna eura.

Od posljednje sjednice Savjeta, koja je održana u Slatini u srpnju, ostvaren je porast od 418 milijuna eura. To su projketi koji na svakodnevnoj bazi mijenjaju lice Slavonije, Baranje i Srijema, ustvrdio je Medved.

Vlada na razini Hrvatske provodi najveći investicijski proces u novoj hrvatskoj povijesti, uključujući obnovu nakon potresa, ulaganja u zelenu tranziciju i obrambenu sigurnost i druga područja, a u središtu državne politike ostaje socijalna sigurnost građana.

- Upravo će danas za više od 1,2 milijuna umirovljenika krenuti isplata prvog godišnjeg dodatka na mirovinu, za što je osigurano 217 milijuna eura, čime će nakon isplate prosječna mirovina premašiti 700 eura uz jasan cilj dosezanja 800 eura do kraja našeg manadata, kaže Medved.

Hrvatska u plusu od oko 18 milijardi eura

Glavni prioriteti državne politike usmjereni su na rast plaća i mirovina, socijalnu uključivost i stvaranje uvjeta za priuštivo stanovanje mladih obitelji, suzbijanje inflacije, dovršetak obnove i daljnje privlačenje stranih ulaganja.

EU je u fazi pregovora oko novog financijskog okvira za razdoblje od 2028. do 2034., a Hrvatska će se i dalje snažno zalagati za očuvanje kohezijske politie i stabilan proračun za poljoprovredu.

- Do sada smo u plusu od oko 18 milijadi eura u odnosu na uplatu u europski proračun, dok preliminarne procjene govore da bi Hrvatska u novom razdolju mogla raspolagati s oko 16,8 milijardi eura. To pobija tezu da će europska sredstva za Hrvatsku presušiti, rekao je Medved.

Dohodak po stanovniku veći za 126 posto

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Mikuš-Žigman istaknula je kako je na području Slavonije, Baranje i Srijema od 2016. dohodak po stanovniku porastao za 126 posto, a BDP za 38,2 posto, dok je broj poduzetnika porastao za 44 posto, a broj zaposlenih za gotovo 19 posto.

- To govori koliko je projekt ulaganja u Slavoniju, Baranju i Srijem uspješan i koliko je donio boljitka, ustvrdila je Mikluš-Žigman.

- Ono što bi bila moja poruka u pogledu korištenja budućih fondova je razmišljati o strateškim i integriraanim projektima kako geografski, tako i sektorski integriranima, te o projektima koji će bii pravodbno pripremljini da bismo uspješno realizirali i buduću financijsku omotnicu, kazala je.

Dodala je da je Hrvatska do sada ima dobre rezultate u korištenju fondova EU.

- Danas smo imali priliku iz mog resora dodijeliti više od 30 ugovora vrijednih 23 milijuna eura i to u sgemnetu obnove vatrogasnih domova, ulaganja u gradove kao i za podrške jedinicima lokalne samouprave", kazala je Mikuš Žigman.

Ulaganja u 21 osnovnu školu

- Ako želimo ostanak mladih, moramo osigurati jednake uvjete za svako dijete, bez obzira živi li u središtu grada ili u manjoj općini. Zato su planirana ulaganja u 21. osnovnu školu, uključujući rekonstrukcije i izgradnju sportskih dvorana ukupne vrijednosti više od 50 milijuna eura, rekao je Ivan Bosančić, vukovarsko-srijemski župan.

Prije početka sjednice Savjeta dodijeljeno je tridesetak ugovora u vrijednosti od 30 milijuna eura za jačanje regionalnog razvoja i lokalne uprave, ulaganja u vatrogastvo, znanstvena istraživanja, generacijsku obnovu i dr.

Vlajčić: Našu sirovinu moramo zadržavati ovdje

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribrarstva David Vlajčić ustvrdio je kako Hrvatska mora sve učiniti kako bi vlastite sirovne prerađivala kod kuće, a ne da na hrvatskoj zemlji zarađuju drugi.

- Kada smo ovdje onda govorimo o potrebi snažne proizvodnje žitarica i uljarica, kao i potrebi ulaganja u preradbene kapacitete kao što su mlinovi za preradu pšenice i soje kao i pogona za proizvodnju gotovskih pekarskih proizvoda i tjestenine. To je nekakva budućnost. Našu sirovinu moramo zadržavati ovdje, pručio je Vlajčić.

Šipić: 698 milijuna za demografske mjere 

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić poručio je kako je demografska revitalizacija jedna od ključnih zadaća hrvatske Vlade. I zato je u ovoj godini za demografske mjere osigurano rekordnih 698 miijuna eura, dok će već u idućoj godini proračun Ministarstva rasti na 822 milijuna eura, kazao je.

- Mjera s rodiljnim i roditeljskim naknadama je uspjela. Ja ne govorim da smo pobjedili i preokrenuli trendove. Nismo, ali nominalno uspjevamo i vrlo je zanimljivo vidjeti da je u prvih devet mjeseci ove godine na ime rodiljnih i roditeljskih naknada isplaćeno više od 126 milijuna eura što je i bio razlog da idemo rebalans, kazao je.

Poručio je i kako se moramo ponositi činjenicom da je Hrvatske jedina država u EU koja provodi tako snažne i sveobuhvatne populacijske mjere. Dotaknuvši se gradnje i opremanja dječjih vrtića i igrališta Šipić je rekao da je u ovoj godini za tu namjeno osigurano više od 22 milijuna eura.

- Od Prevlake do Dunava podijeljeno je 285 projekata za vrtiće vrijednosti gotovo devet milijuna eura od čega za Slavoniju, Baranju i Srijem otpadaju 73 projekta u vrijednosti 2,5 milijuna eura. Kada govorimo o dječjim igralištima, uloženo je 4,4 milijuna eura eura za 107 projekata na području ovoga dijela Hrvatske, naveo je Šipić.

Za Slavoniju, Baranju i Srijem ugovoreno gotovo pet milijardi eura ulaganja

Iz Vlade je priopćeno da je na području pet slavonskih županija do prosinca 2025., kroz nacionalne i europske izvore, ugovoreno ukupno 4,88 milijardi eura, od čega je isplaćeno 3,20 milijardi eura.

Po županijama, najviše sredstava ugovoreno je u Osječko-baranjskoj županiji (1,88 mlrd €), slijede Vukovarsko-srijemska (1,03 mlrd €), Virovitičko-podravska (578,91 mil. €), Brodsko-posavska (574,95 mil. €) i Požeško-slavonska županija (441,38 mil. €), dok se dodatni projekti vrijedni 385,26 milijuna eura provode na području više županija.

Na sjednici je istaknuto da su Slavonija, Baranja i Srijem ključni oslonac hrvatske poljoprivrede i prehrambene sigurnosti, a kontinuirana ulaganja prepoznata su kao temelj održivog razvoja i jačanja otpornosti domaće proizvodnje.

Raspravljalo se i o novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, koji se vidi kao prilika za snažniju i inovativniju Hrvatsku, s predloženom nacionalnom alokacijom od 18,8 milijardi eura za sedmogodišnje razdoblje. Hrvatska se pritom zalaže da kohezijska i poljoprivredna politika ostanu jasno prepoznatljive i stabilne u novom europskom proračunu.

Predloženi proračun EU-a strukturiran je u četiri stupa. U okviru Stupa I predviđa se objedinjavanje dosadašnjih izvora financiranja za koheziju, poljoprivredu i ruralni razvoj, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost u jedinstveni Fond, iz kojeg će se financirati 27 nacionalnih i regionalnih partnerskih planova te Interreg programi. Vlada ističe da je riječ o značajnoj promjeni dosadašnje prakse.

U Stupu II središnje mjesto ima novi Europski fond za konkurentnost, koji otvara mogućnosti za razvoj hrvatskog gospodarstva, osobito u obrambenoj industriji, energetici i obnovljivim izvorima, metaloprerađivačkom i strojarskom sektoru, kemijskoj i farmaceutskoj industriji, prometu i logistici, građevinarstvu, IT sektoru i poljoprivredi. Vlada poziva potencijalne korisnike da već sada započnu pripremu projekata jer će se sredstva dodjeljivati putem javnih natječaja i prema načelu izvrsnosti.

Kad je riječ o poljoprivredi, od listopada 2016. do prosinca 2025. iz fondova EU-a isplaćeno je 3,17 milijardi eura, ponajviše iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. U sklopu Programa ruralnog razvoja RH 2014.–2022. na području pet slavonskih županija ugovoreno je 1,25 milijardi eura, od čega je 1 milijarda eura isplaćena do kraja studenoga 2025., uz naglasak na demografsku obnovu, mlade poljoprivrednike, sanaciju šteta od prirodnih nepogoda i projekte navodnjavanja.

Kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike 2023.–2027. već je ugovoreno 659,1 milijun eura, a više od 500 milijuna eura isplaćeno. Provedene su i reformske mjere poput izgradnje distribucijskih centara, sustava doniranja hrane i stipendiranja studenata. Za sektor mesa i mlijeka usvojeni su programi do 2030. vrijedni 1,33 milijarde eura, a za borbu protiv afričke svinjske kuge isplaćeno je više od 40 milijuna eura za oko 3000 korisnika.

Demografska obnova, osobito Slavonije, Baranje i Srijema, potvrđena je kao jedan od najviših nacionalnih prioriteta, uz 698 milijuna eura ulaganja u 2025. i planirani rast proračuna Ministarstva demografije i useljeništva na 822 milijuna eura u 2026. Vlada naglašava da se ti krajevi promatraju kao strateški razvojni potencijal, a ne samo demografski izazov.

Najavljeno je da će se sljedeća sjednica Savjeta održati u Donjem Miholjcu. Uoči ove sjednice dodijeljeno je 49 ugovora i odluka vrijednih više od 30 milijuna eura za projekte regionalnog i lokalnog razvoja, vatrogasnu infrastrukturu, zaštitu prirode, znanstvena istraživanja, prilagodbu klimatskim promjenama te jačanje konkurentnosti poljoprivrede.

Na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva potpisan je i Dodatak 3. Razvojnog sporazuma, kojim se uključuje novi projekt Kuća šunke u Starim Mikanovcima, vrijedan 3 milijuna eura, koji povezuje poljoprivredu, tradiciju, lokalnu proizvodnju i turizam te doprinosi održivom razvoju područja.

Gradonačelnica Iloka: Sigurnost vraća obitelji, ali nedostaju vrtić i škola 

Iako Ilok već godinama bilježi pad broja stanovnika, posljednjih se godina pojavljuju i pozitivni primjeri povratka obitelji iz inozemstva. Gradonačelnica Iloka Renata Banožić ističe da se u grad vraćaju obitelji iz Slovačke, Irske i Njemačke, ali zasad u manjem broju.

– Drago mi je da imamo nekoliko obitelji koje su se vratile. Ono što ih potiče na povratak jest sigurnost. Ljudi su ranije odlazili zbog djece, a sada se vraćaju upravo zbog djece i sigurnosti koju pruža naša domovina, kaže Banožić.

Dodaje kako u Iloku realno živi oko 2500 stanovnika, znatno manje od broja prijavljenih. Gradonačelnica priznaje da se posljednjih godina nije dovoljno ulagalo u obrazovne ustanove.

– Osnivač naše osnovne škole, Vukovarsko-srijemska županija, pokrenula je postupak dogradnje škole za jednosmjensku nastavu, s nekoliko novih učionica i kuhinjom. No što se tiče vrtića, situacija je loša – naš vrtić star je više od 50 godina i zahtijeva izmještanje i izgradnju novog, upozorava.

Grad je, kaže, već pronašao lokaciju i pokreće izradu projektne dokumentacije kako bi se osigurala izgradnja novog dječjeg vrtića.

Iako kontinentalna Hrvatska bilježi rast turizma, Ilok je u prošloj godini zabilježio pad dolazaka i noćenja u odnosu na 2023. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2023. godini Ilok je imao oko 5500 dolazaka i 8800 noćenja, dok je već u 2024. zabilježen pad, a za 2025. podaci još nisu dostupni.

– Moramo zajedničkim snagama ulagati u vinogradarstvo i vinarstvo jer upravo oni mogu biti glavni pokretač turizma u Iloku, ističe gradonačelnica.

Unatoč padu statistike, u gradu se ipak događaju pozitivni pomaci.  Danas smo otvorili novoobnovljeni hotel Dunav, uskoro očekujemo i otvorenje još jednog ekskluzivnog hotela, a gradi se i velik broj smještajnih kapaciteta na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, navodi Banožić.

Kao sljedeći korak najavljuje osnivanje turističkog poduzeća ili agencije, što vidi kao preduvjet ozbiljnijeg turističkog iskoraka Iloka.