Prije 25 godina preminuo je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Sjetili su ga se danas obitelj, suradnici i stranački kolege. Premijer Andrej Plenković s izaslanstvom Vlade i Sabora počast mu je odao na Mirogoju i Oltaru domovine na Medvedgradu. Održana je i akademija.
Vodio je zemlju do neovisnosti i slobode. U ratu i miru. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, na oba je mandata izabran već u prvom krugu.
Bolest je prekinula njegov drugi mandat, pa nije doživio vidjeti razvoj Hrvatske kakvu je sanjao. Za Hrvatsku je živio do posljednjeg daha, svjedoči njegova suradnica Zdravka Bušić.
- Da nije bilo predsjednika Tuđmana i njegovog stvarno tog velikog znanja kojeg je znao na koncu konca, i vojnog znanja ne bismo mogli pobijediti u tom nametnutom nam i nemilosrdnom ratu koji je bio. On je radio nevjerojatno, nije se dao usporiti, dao je sve od sebe do zadnjeg dana svog života, rekla je Zdravka Bušić, tadašnja pročelnica Ureda predsjednika Franje Tuđmana.
Na 25. godišnjicu smrti počast mu je odana na Mirogoju.
- Danas je 25. obljetnica od smrti prvog hrvatskoga predsjednika, utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana. Došli smo kako bismo još jednom iskazali poštovanje prema najvećem hrvatskom državniku u povijesti, čovjeku koji je predvodio proces nastanka suvremene Hrvatske, demokratskih procesa i međunarodnog priznanja, ali najvažnije predvodio je oslobađanje i obranu Hrvatske u Domovinskom ratu zajedno s hrvatskim braniteljima i hrvatskim narodom stvarajući slobodnu demokratsku i neovisnu Hrvatsku, izjavio je Plenković novinarima.
Hrvatsku se, podsjetio je, 1990-tih godina za razliku od drugih zemalja srednje i istočne Europe morala nositi s velikosrpskom agresijom Miloševićevog režima, a okupiranim područjima, ubijenima, prognanima, s teškom situacijom u okruženju, osobito u BiH.
- Predsjednik Tuđman je uvijek imao i državničku viziju i snagu da tako komplicirane i zamršene okolnosti u kojima se hrvatski narod u samom početku suvremene Hrvatske našao, pronađe rješenja - i za oslobađanje okupiranih teritorija, a kasnije i za vještu, mudru aktivnost oko mirne reintegracije Hrvatskoga Podunavlja, naglasio je.
- Ostat će upamćen kao čovjek koji je predvodio sve ključne procese 1990-tih godina. Njegova uspomena je Hrvatska i njegova ostavština. Stoga, svi mi danas koji smo u poziciji da predvodimo i HDZ i Vladu cijenimo njegov doprinos jer su upravo vrijednosti na kojima je gradio ono što nas i dalje vodi u našim aktivnostima, zaključio je predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković.
Vijenac je položen i na Oltaru domovine. Mjestu koje je baš on na Dan državnosti 1994. odredio za odavanje počasti Domovini.
- Nemojte zaboraviti da je svoje praktički zadnje riječi, rečenicu, upisao upravo ovdje na Medvedgradu. To je bilo njegovo zadnje pojavljivanje u javnosti. Njih je posvetio Hrvatskoj. Dakle, sve što je taj čovjek radio, sve što je pisao kao znanstvenik, kao političar, kao disident i kao državnik bilo je usmjereno stvaranju hrvatske države, rekao je Mario Kapulica, predsjednik Nacionalnog odbora Zajednice utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman".
Dr. Franjo Tuđman (1922.-1999.) hrvatski povjesničar, političar i državnik bio je predsjednik Republike Hrvatske od 1992. do svoje smrti 1999.. Od 1941. sudjelovao je u antifašističkom pokretu. Nakon II. svjetskog rata završio je studij u Beogradu na Višoj vojnoj akademiji, a iako je 1960. promaknut u čin generala, sljedeće godine napustio je vojnu službu i posvetio se znanstvenom i publicističkom radu. U Zagrebu je 1961. osnovao Institut za historiju radničkoga pokreta gdje je obnašao dužnost direktora do 1967. godine. Profesorom na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1963., a doktorom povijesnih znanosti postaje 1965. godine.
Nakon pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima, održanima u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, u Saboru je 30. svibnja 1990. izabran za predsjednika Predsjedništva tada još SR Hrvatske. Nakon donošenja novoga demokratskog Ustava 22. prosinca 1990. na neposrednim je predsjedničkim izborima u kolovozu 1992. izabran za Predsjednika hrvatske države. Ponovo je izabran za Predsjednika u lipnju 1997. godine. Svojim uspješnim vodstvom hrvatske unutarnje i vanjske politike te vojno-redarstvenih akcija i operacija tijekom Domovinskog rata dao je ključan povijesni doprinos suverenosti, samostalnosti i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske.
Dvadeset i peta godišnjica smrti prvog hrvatskog predsjednika, doktora Franje Tuđmana obilježena je diljem zemlje, pa i u Osijeku. Počast su mu danas na Trgu slobode odala izaslanstva Grada i Osječko-baranjske županije te udruga iz Domovinskog rata. Tom je prigodom istaknuto da je Franjo Tuđman bio najveći državnik u povijesti hrvatskog naroda te će njegovo ime ostati zlatnim slovima upisano u našoj povijesti.
- Doktor Franjo Tuđman ostat će zapamćen u hrvatskoj povijesti kao utemeljitelj suvremene hrvatske države. Pod njegovim vodstvom osigurani su sloboda i neovisnost. Vodio je zemlju u Domovinskom ratu nakon kojeg su stvorene ključne pretpostavke za njezin daljnji razvoj i buduće euroatlantske integracije, rekao je Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka.
- Franjo Tuđman je Hrvatsku uvijek vidio kao Europsku zemlju, kao zemlju koja će biti dio europskih integracija i europske obitelji što se u konačnici i dogodilo. Na nama i budućim generacijama je da ovu lijepu zemlju čuvamo i da ju učinimo upravo onakovom kakvom u je zamišljali dr. Franjo Tuđman i hrvatski branitelji, Mato Lukić, obnašatelj dužnosti osječko-baranjskog župana.
Održana akademija u povodu 25 godina od smrti dr. Franje Tuđmana
Državničke uloge prvog hrvatskog predsjednika i osnivača HDZ-a dr. Franje Tuđmana, koji je umro na današnji dan prije 25 godina, prisjetili su se sudionici prigodne akademije, istaknuvši da je ideja hrvatske države, slobode i suverenosti bila njegova misao vodilja.
Akademija je održana na Medvedgradu u organizaciji Zajednice utemeljitelja HDZ-a "dr. Franjo Tuđman" te je prikazan kratak film o Tuđmanovom životu i djelu, a uz stranačke dužnosnike nazočili su joj članovi obitelji Tuđman, kći Nevenka Tuđman i unuk Dejan Košutić, kao i predsjednički kandidat Dragan Primorac.
Opisavši ga kao "lidera hrvatskoga naroda" u vremenu stvaranja hrvatske države i čovjeka koji je cijeli svoj životni put posvetio Hrvatskoj, premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković naglasio je da je iza Tuđmana "ostala Hrvatska", a tadašnji trenutak, 90. godine prošlog stoljeća opisao je kao "nešto što se događa kad se Kairosa za čuperak ulovi u pravome trenutku".
Tuđman je to uspio, i to na fascinantan način, jer je bio jasan, odlučan, okupljao je i privlačio, rekao je Plenković.
- Ta masa hrvatskog naroda na trgovima i ulicama na svim bitnim događajima 90-ih godina je jedinstvena i neponovljiva. Baš kao renesansa jednog naroda koji uviđa da je sada ta šansa da stvori svoju državu. I pritom ima državnika vizionara, političara koji je imao mudrosti u iznimno zamršenim okolnostima, kad osim nas hrvatsku državu nitko nije htio, naglasio je Plenković.
Tuđman vukao "maestralne poteze" na nekoliko paralelnih područja
Istaknuo je i da je Tuđman na nekoliko paralelnih područja vukao "maestralne poteze", uspjevši u izgradnji demokracije, institucija, obrani zemlje, biranju pravog trenutka za oslobađanje velikog dijela okupiranih područja.
- Hrvatska je tu. Hrvatska je država. Hrvatski narod konačno ima svoju državu, ima svoju institucije, ima svoje demokratske procese. Ima i čuvare tih demokratskih procesa - čuvari su ozbiljne i odgovorne političke stranke, dodao je Plenković te istaknuo da je Tuđman ostavio "upravo takvu stranku - HDZ" koji je "vitalan snažan" i 35 godina nakon utemeljenja" te i dalje ima snažnu potporu u hrvatskom narodu.
Na nama je danas, dodao je Plenković, da budemo bolji, uvijek tražimo i učinimo više za Hrvatsku, "da to radimo na zakonit način, u jednom pozitivnom, domoljubnom, državotvornom, demokršćanskom, narodnjačkom duhu, kao što je naša programska platforma".
Uoči akademije položen je vijenac te su zapaljene svijeće na Oltaru Domovine.
Predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a "dr. Franjo Tuđman" Mario Kapulica posebno se osvrnuo na one koji su ga se "odricali i prodavali, nijekali ga i s lakoćom klevetali" da b se onda, kako je istaknuo, u "izmijenjenim okolnostima zaogrtali njegovim naslijeđem i prisvajali ga".
- Posezali za njim, za dijelom njega, poput (Zorana) Milanovića danas, i onih koji mu izdajnički asistiraju. I tako s Tuđmanom, i njegovim značajem, iz sebičnih razloga ponovno tezgare i trguju, rekao je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!