U Hrvatskoj je više od 600 tisuća osoba s invaliditetom. Iako su napokon riješena pitanja osobnih asistenata i inkluzivnog dodatka, još je mnogo otvorenih. O svemu se govorilo na 28. simpoziju osoba s invaliditetom u Zagrebu.
27.11.2023.
Zadnja izmjena 19:33
Autor: V.G./M.M./HRT
U Hrvatskoj je više od 600 tisuća osoba s invaliditetom. Iako su napokon riješena pitanja osobnih asistenata i inkluzivnog dodatka, još je mnogo otvorenih. O svemu se govorilo na 28. simpoziju osoba s invaliditetom u Zagrebu.
Promjene, baš kao i osobe s invaliditetom, podržava i predsjednik države Zoran Milanović koji je sudjelovao na simpoziju.
- Priča o ljudima s invaliditetom, njihovim pravima i potrebama nije od jučer i ne bi bilo pošteno i točno kada bismo rekli da se o tome nikad nije govorilo. Pričalo se puno, ali se nije ništa radilo. Ovo je važna tema koja se polako probijala i trebalo je puno strpljenja. Zato mi je drago da ste uspjeli izboriti određena prava“ poručio je predsjednik Milanović, koji je ujedno i pokrovitelj simpozija, te je dodao: „Budite uporni tako da ono što ste ostvarili postane kontinuitet i rutina jer ćete u protivnom morati krenuti ispočetka“.
Govoreći o važnosti zakonodavnih i financijskih mjera koje su donesene, a o kojima su govorili i predstavnici drugih institucija, Predsjednik Republike podržao je nastavak njihovog implementiranja kao konstante podrške, posebice u vremenima kada sredstva iz europskih fondova nisu beskonačna.
- Tako to ide s naštampanim novcem. Doći će neka druga kriza i neki drugi rat. Samo ovaj rat u Ukrajini će dovesti do novih milijun invalida. Mi, srećom, živimo u mirnoj državi u kojoj se više ne gubi glava i život radi ludih ideja i ljudske mržnje, to je iza nas nadam se za puno generacija, kazao je.
Predsjednik Milanović je potom istaknuo i važnost dubljeg razumijevanja društva i sloboda, naglašavajući da čitanje ustava neke države može pružiti tek naznake, dok se stvarna suština često otkriva kroz kazneno pravo,a najviše govori proračun. Upućujući na ključne aspekte proračuna i njegova utjecaja na korisnike, naglasio je nužnost kontinuiranog pritiska radi osiguravanja prava i podrške osobama s invaliditetom.
Mnogo je i izazova za osobe s invaliditetom - od rane intervencije za djecu, socijalnog stanovanja, mobilnih timova do pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima.
- To je najbolnija točka, dakle ortopedska pomagala su najveći problem. Sustav HZZO-a je užasno spor i trom, nažalost, i mi još uvijek imamo nekakve doznake koje su donesene prije 20 ili 30 godina, rekao je Denis Marijon, predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mlade i studente s invaliditetom "SUMSI".
Mnogo je problema i na tržištu rada.
- Unatoč zakonskim propisima postoji značajna praznina gdje poslodavce treba senzibilizirati i konstantno upozoravati da osobe s invaliditetom imaju mogućnost i imaju znanja, ali im treba pružiti priliku, istaknula je Anka Slonjšak, bivša pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.
Program ovogodišnjeg Simpozija tematski se odnosi na područja inkluzivnog obrazovanja, sporta za osobe s invaliditetom, položaja žena s invaliditetom te zapošljavanja, a ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar tom prigodom je istaknuo da je u HZZ-u osnovan poseban odjel za osoba s invaliditetom.
Također, naveo je da je u prvih 10 mjeseci ove godine zaposlena 3181 osoba s invaliditetom, što predstavlja porast u odnosu na prošlu godinu kada je bilo 3065 zaposlenih.
Na Simpoziju je donedavnoj pravobraniteljici za osobe s invaliditetom Anki Slonjšak uručena zahvala za nesebičan angažman i dugogodišnji predani rad kojim je dala izniman doprinos promicanju ljudskih prava, sprječavanju diskriminacije i unapređenju kvalitete življenja osoba s invaliditetom.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora