Obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije

Hrvatska danas obilježava Dan međunarodnog priznanja i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Prije 32 godine, 15. siječnja 1991., u jeku Domovinskog rata, našu zemlju priznale su sve članice tadašnje Europske zajednice. 15.siječnja 1998., tri godine nakon završetka rata, završen je proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Prije 32 godine Hrvatsku je priznalo svih dvanaest država članica tadašnje Europske zajednice, a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s Hrvatskom.

Istog dana, 15. siječnja 1992. Hrvatsku su priznale Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Prethodno su to već učinile Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija, Island, Estonija, Sveta Stolica i San Marino. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku su priznale ukupno 44 države, i taj je broj u sljedećim mjesecima rastao. Status Republike Hrvatske kao suverene i samostalne države zaokružen je 1992. primitkom u članstvo brojnih međunarodnih organizacija, od OESS-a do UN-a, a od 1. srpnja 2013. Hrvatska je i članica Europske unije.

Kada je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godina poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman naciji je poručio: "Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana." Svojim je suradnicima rekao: "Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države."

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Inače, Litva je Hrvatsku priznala još 30. srpnja 1991., no ona tada ni sama nije bila međunarodno priznata. Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island, 19. prosinca 1991., a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija, kojom je u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, odnosno hrvatsko Podunavlje. Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika RH Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave UN-a tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji, te povratak prognanika i izbjeglica.

Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a od 15. siječnja 1996. uspostavljena je Prijelazna uprava UN-a u istočnoj Slavoniji - UNTAES (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia), a za prijelaznog upravitelja imenovan je umirovljeni američki general Jacques Paul Klein. Kao tijelo za provedbu mirne reintegracije Vlada RH je u Osijeku osnovala Ured privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu.

Početak povratka prognanika u hrvatsko Podunavlje omogućen je provedbom razvojačenja i povlačanjem svih srpskih paravojnih postrojba u lipnju 1996., nakon čega je UNTAES preuzeo nadzor nad svim vojnim objektima u tome području. Od 1. srpnja počela je djelovati i prijelazna policija, koja je polovinom prosinca iduće godine uključena u sastav MUP-a RH.

Tijekom rujna i listopada 1996. provedena je ekshumacija masovne grobnice na Ovčari, kod Vukovara, u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 200 žrtava, hrvatskih branitelja i civila koje su Jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe odvele iz vukovarske bolnice i ubile nakon okupacije grada.

Te je godine 1. studenoga, za blagdan Svih Svetih, više tisuća hrvatskih prognanika, prvi put nakon progonstva 1991. organizirano moglo posjetiti groblja na području hrvatskog Podunavlja pod nadzorom UNTAES-a. Povratkom naftnih polja u Đeletovcima, u sustav INA-e , početkom 1997., označen je početak reintegracije javnih poduzeća i gospodarstva u hrvatskome Podunavlju.

Jedan od ključnih trenutaka za ponovnu uspostavu legalne hrvatske vlasti u Podunavlju bilo je održavanje lokalnih izbora za općinska i gradska vijeća te skupštine Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije 13. travnja 1997. Reintegracija hrvatskog Podunavlja u platni sustav RH provedena je 19. svibnja 1997., odlukom prijelaznoga upravitelja Jacquesa Kleina o uvođenju hrvatske kune kao službenog sredstva plaćanja na tome području.

S ciljem provedbe dvosmjernog povratka otvoreno je šest ispostava Ureda za prognanike i izbjeglice Vlade RH, čime je službeno počeo proces povratka prognanika u hrvatsko Podunavlje. Na dužnosti prijelaznog upravitelja odlukom glavnog tajnika UN-a, od 1. kolovoza 1997. Jacquesa Paula Kleina zamjenio je William Walker.

Kako bi se na tome području omogućili povratak i pomirba u listopadu 1997. osnovan je Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja i normalizaciju života na ratom stradalim područjima Hrvatske, čijom je predsjednicom imenovana tadašnja zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Vesna Škare-Ožbolt.

Tuđman: Reintegracijom hrvatskog Podunavlja napokon završena agresija na Hrvatsku

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nekoliko je puta, tijekom mirne reintegracije, posjetio hrvatsko Podunavlje, prvi put 3. prosinca 1996., a zatim i 8. lipnja 1997., kada je "Vlakom mira" došao u Vukovar. Tada je istaknuo da dolazak vlakom u Vukovar "nije samo početak konačnog povratka prognanika nego i dokaz svekolike skrbi hrvatske vlasti, svih hrvatskih javnih institucija da se ovo razoreno područje što prije izgradi i što prije uvrsti u svekoliki društveni, gospodarski i kulturni život hrvatske domovine". Predsjednik Tuđman posjetio je 2. lipnja 1997. i Beli Manastir.

Tijekom 1997. postignuti su sporazumi o reintegraciji poštansko-telekomunikacijskog, obrazovnog i zdravstvenog sustava u hrvatskom Podunavlju u pravni sustav RH.

Vijeće sigurnosti UN-a je rezolucijom od 19. prosinca 1997. dalo punu potporu okončanju mandata misije UNTAES-a u predviđenom roku, a 15. siječnja 1998. završetak misije UNTAES-a i mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja obilježen je na svečanostima u kinodvorani u Borovu Naselju te dan poslije u Zagrebu.

Na svečanosti u Borovu Naselju posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Bernard Miyet ocijenio je kako je misija UNTAES-a uspješno ostvarila planirane ciljeve, a prijelazni upravitelj William Walker rekao je da je, unatoč nekim početnim predviđanjima o neuspjehu mirne reintegracije, na tome području zavladao mir, a većina stanovništva prihvatila je hrvatsku vlast.

Na svečanosti u Zagrebu hrvatski predsjednik Franjo Tuđman rekao je da su "predajom hrvatskog Podunavlja službenim predstavnicima hrvatske vlasti konačno završene agresija na Hrvatsku i okupacija posljednjeg dijela njezinog teritorija, a dolaskom na svoju granicu na Dunavu, hrvatski je narod potvrdio svoju veličanstvenu pobjedu u nametnutom mu ratu".

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne Vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske 1995. - "Bljesak" i "Oluja".

Milanović: Zahvalnost prije svega hrvatskim braniteljima

Povodom Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u priopćenju je istaknuo kako svijet nije mogao zanemariti volju hrvatskog naroda da ima svoju samostalnu državu jer je izborena i obranjena u pravednom i obrambenom Domovinskom ratu.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

„Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, koji danas obilježavamo zajedno s Danom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, jedan je od datuma iz novije hrvatske povijesti koji ima značaj suvremene potvrde hrvatske državnosti. Kažem suvremene potvrde, jer hrvatska državnost seže daleko u povijest, država hrvatskog naroda znana je i priznavana stoljećima.

Hrvatskoj je državi, međutim, nedostajala nezavisnost koju je napokon stekla u Domovinskom ratu, nezavisnost koju su izborili hrvatski branitelji kojima dugujemo trajnu zahvalnost. Suvremeni svijet nije mogao zanemariti volju hrvatskog naroda da ima svoju samostalnu državu jer je izborena i obranjena u pravednom i obrambenom Domovinskom ratu, uz velike ljudske i materijalne žrtve.

Međunarodno priznanje Republike Hrvatske koje danas obilježavamo bio je i moralni dug najvećeg dijela međunarodne zajednice koja je Hrvatsku ostavila samu kada joj je bilo najteže. Zato i uz ovaj spomendan zahvalnost prije svega upućujem hrvatskim braniteljima bez kojih ne bi bilo ni međunarodnog priznanja hrvatske države, a onda i svima koji su svojim djelovanjem doprinijeli punoj afirmaciji Republike Hrvatske kao ravnopravnog člana međunarodne zajednice.

A upravo je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja koju godinu kasnije potvrdila kako je suvremena hrvatska država od početka Domovinskog rata imala samo jedan cilj – potvrditi svoju državnost, ostvariti svoju nezavisnost i mirno živjeti i razvijati se na dobrobit hrvatskog naroda i svih njenih građana.“

Vlada: Hrvatska izborila svoje mjesto na političkoj karti svijeta

Prije 32 godine, u jeku Domovinskog rata i obrane hrvatske državnosti, svijet je priznao Hrvatsku koja se izborila za svoje mjesto na političkoj karti svijeta, na čemu smo trajno zahvalni hrvatskim braniteljima i državničkom vodstvu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Prije 26 godina, mirnom je reintegracijom vraćeno je hrvatsko Podunavlje u hrvatski ustavno-pravni poredak. Obranom od velikosrpske agresije i dovršetkom mirne reintegracije započeo je proces obnove razorenih gradova i sela, a svojim su se domovima počeli vraćati hrvatski prognanici i izbjeglice, priopćeno je iz Vlade.

Obaju se datuma prisjećamo s ponosom jer su svaki na svoj način pridonijeli onome što je Hrvatska danas - zemlja koja samostalno odlučuje o vlastitoj sudbini, zemlja koja je već godinu dana u Schengenskom prostoru i Europodručju, i time u potpunosti integrirana u Europsku uniju.

- Od međunarodnog priznanja do danas Hrvatska je ostvarila brojne strateške ciljeve. Danas ravnopravno suodlučujemo o budućnosti Europske unije i poštovana smo saveznica u okviru Sjevernoatlantskog saveza. Na konceptu modernog suverenizma radimo na jačanju našeg međunarodnog položaja koji koristimo za podizanje kvalitete života građana te konkurentnosti našeg gospodarstva. Takvo usmjerenje već sada ima rezultate. (...) Ponosna na svoju slavnu povijest i svjesna visoke cijene slobode i neovisnosti, Hrvatska je danas država koja s optimizmom gleda na svoju budućnost, zaključuje se u priopćenju.

Jandroković čestitao dvije važne obljetnice

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u ponedjeljak je čestitao obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske i dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, istaknuvši koja nas postignuća u protekle 32 godine čine otpornijima na buduće izazove.

Današnji dan prije 32 godine Hrvatska je dočekala u jeku velikosrpske agresije, rekao je Jandroković, stoga je priznanje Europske zajednice bila ''koordinirana europska poruka koje je donijela snažnu motivaciju u nastavku naše pravedne borbe za slobodu''. Osim obljetnice međunarodnog priznanja, Hrvatska danas obilježava i obljetnicu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Riječ je o završetku procesa povratka okupiranih područja Slavonije, Baranje i istočnog Srijema u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.

- Ono što je osobito važno jest da nas naša postignuća čine otpornijim na buduće izazove. Siguran sam da ćemo i na njih uspješno odgovoriti'', kazao je predsjednik Hrvatskog sabora. Jandroković je ustvrdio da nas oba spomenuta datuma podsjećaju na zahvalnost koju smo dužni iskazivati zahvalnost svim hrvatskim braniteljima, prvom predsjedniku Franji Tuđmanu i zastupnicima u prethodnim sazivima Hrvatskog sabora koji su donijeli niz važnih povijesnih odluka.

Tomo Medved: Demografska revitalizacija sljedeći strateški cilj

Potpredsjednik Vlade Tomo Medved poručio je u Karlovcu na svečanosti u povodu 32. obljetnice međunarodnog priznanja da je Hrvatska ostvarila gotovo sve strateške ciljeve, a kao sljedeći mora ostvariti demografsku revitalizaciju.

- Vjerujem da i danas imamo mudrosti i snage ostvariti i taj strateški cilj za one koji dolaze nakon nas, ali uvijek inspirirani hrabrošću i žrtvom onih koji su bili s nama i koji su svoje živote položili na oltar domovine, rekao je Medved na manifestaciji koju su organizirali Dokumentacijsko-memorijalni centar hrvatskih branitelja "Damir Pintar", Ministarstvo hrvatskih branitelja, karlovačka Županija i Grad Karlovac.

Pozvao je da se "pronađe model" da se očuvaju "krajevi koji su danas, nažalost, pusti, uvelike stoga jer su bili spaljeni u Domovinskom ratu, jer je narod bio ubijan i protjeran". Kazao je da je predsjednik Franjo Tuđman 30. svibnja "trasirao smjer u osamostaljenje", te da je jedan od prvih koraka u tom smjeru bilo "jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske".

- No, Hrvatska nije imala sreću ostvariti nezavisnost u miru, poput drugih europskih zemalja, nego je bila izložena agresiji", kazao je Medved.

- Hrvatska je bila izložena nerazumijevanju međunarodne zajednice i međunarodnom embargu na uvoz naoružanja, no niti to nas nije spriječilo da se branimo. Kada smo dobili međunarodno priznanje dobili smo i novi motiv, rekao je Medved.