U Dalju obilježena 34. godišnjica pogibije 39 hrvatskih branitelja

Danas se prisjećamo branitelja koji su život izgubili braneći Hrvatsko Podunavlje na početku agresije 1991. Samo u napadu neprijateljske JNA i snaga teritorijalne obrane na policijsku postaju u Dalju toga je 1. kolovoza poginulo 39 branitelja. Odgovorni do danas nisu privedeni pred lice pravde.

Jedini preživjeli svjedok bezumnog pokolja i danas se pita zbog čega je neprijatelj tolikom silom napao policijsku postaju u Dalju.

- Teško i preteško. Tu je mladost poginula. Tolike snage JNA vojske da napadnu jednu policijsku postaju i nisu je mogli 4, 5, 6 sati ni osvojiti, to je poniženje za njih, rekao je Josip Čičak, preživjeli policajac u napadu na PP Dalj 1991.

Vijenci i svijeće za one koji su dali život u obrani Dalja. Odbili su ultimatum snaga JNA o bezuvjetnoj predaji. Krvlju su platili svoju odluku koja je ugrađena u temelje hrvatske suverenosti i slobode.

Prisjećanje na nagli odlazak njihovih najmilijih obiteljima poginulih branitelja i nakon 34 godine teško pada.

- Najteži je ovaj dan. Uvijek mi je u glavi, nikad, nisam sama, uvijek je sa mnom, ali eto, što je tu je, živjeti moram dalje, govori Ružica Matin, majka ubijenog branitelja.

- Na toj postaji dva-tri puta su pokušavali, izvlačili su, bilo je tu stanara... djece, žene... treći put kad su se vratili, više nije bilo dalje.... teško je, kaže Josip Roguljić, otac ubijenog branitelja.

Božinović: Narod koji brani svoju državu, dom, grad, ne može biti pobijeđen

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je to bio jedan od najtragičnijih i najsnažnijih događaja na početku Domovinskog rata kada je smrtno stradalo 39 pripadnika Policijske postaje Dalj, ZNG-a i civilne zaštite.

- Žrtva tih ljudi ostala je duboko ukorijenjena, ne samo u ljudima ovog kraja, već u cijeloj Hrvatskoj. Ovo je žrtva onih koji su znali da neće priteći bilo kakva vrsta pomoći. Znali su da su sami, ali nisu se predali čak ni u situaciji koja je bila bezizlazna. I zbog toga je poruka koju su poslali da narod koji brani svoju državu, koji brani svoj dom, koji brani svoj grad, ne može biti pobijeđen, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

- Danas smo ovdje ponosni i kao čelnici institucija ali i zahvalni kao ljudi. Ovdje se pokazala moralna snaga naše borbe koja je morala rezultirati pobjedom u Domovinskom ratu do koje je došlo snagom volje hrvatskih ljudi, domoljubljem, kazao je Božinović.

Poručio je da su na mimohodu mogli svi, koji su to htjeli, vidjeti koliko smo snažni kao država, koliko su snažne sve sastavnice sigurnosti, koliko je snažna Hrvatska vojska.

Upitan što je s procesuiranjem osoba koje su sudjelovale u ovom zločinu, Božinović je rekao da institucije rade posao u skladu sa zakonom.

Iako je dio našeg zakonodavstva postao i Zakon o amnestiji, nema amnestije kada je u pitanju ratni zločin.

- Svaka nova informacija koja nam može pomoći u tom kontekstu je i te kako dobro došla, no znamo da oni koji o tome najviše znaju najviše i šute, poručio je Božinović.

Osječko-baranjska županica Nataša Tramišak istaknula je da su dužni trajno čuvati spomen na Domovinski rat, na sva događanja u Domovinskom ratu, posebno sjećajući se ovih datuma od početka velikosrpske agresije na Hrvatsku.

Vulin: Trebamo se sjećati onih koji su dali najviše

Nesrpsko stanovništvo Dalja, Aljmaša i Erduta toga je 1. kolovoza u riječnoj teglenici prebačeno na sigurni teritorij.

- Moramo se prisjećati ovoga dana jer je veliki broj hrvatskih branitelja ovdje poginuo, uključujući i članove moje obitelji koji su bili dragovoljci Domovinskog rata. Ono što trebamo, na današnji dan posebno, ali uvijek, sjećati se onih koji su dali najviše, dali svoje živote i ne dopustiti da se ovi događaji nikada zaborave, jer to je ono što čini nacionalnu svijest, nacionalni ponos i na ovoj žrtvi, između svih ostalih koje su se nažalost dogodile na području Republike Hrvatske, ali i ovdje je bila velika žrtva na današnji dan. Prije 34 godine, 39 hrvatskih branitelja, pripadnika Hrvatske policije, Hrvatske vojske, odnosno Zbora Narodne garde, pripadnika civilne zaštite, dalo je svoje živote i njima moramo biti vječno zahvalni što imamo prilike od dana staviti na ovom mjestu, rekao je Dragan Vulin, osječki dogradonačelnik.

 Što znači spašavati goli život na vlastitoj su koži tada osjetili i oni koji u samostalnoj Hrvatskoj danas obnašaju javne dužnosti. 

-  Sam sam, taj dan postao prognanik. Dakle, tada sam imao pet godina i, praktički, u konvoju, koloni hitne pomoći iz Dalja došao u Osijek, kazao je Vulin.

Komemorativni je program počeo polaganjem vijenaca podno spomen-obilježja poginulim braniteljima u Erdutu i Aljmašu, a u Dunav je bačen i vijenac u sjećanje na egzodus stanovnika hrvatskog Podunavlja.