Prema podacima Hrvatskih željeznica, poginulo je 167 osoba, ne računajući mrtve koji do danas nisu identificirani.
Na današnji dan 1974. dogodila se, na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, najveća željeznička nesreća u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskih željeznica, poginulo je 167 osoba, ne računajući mrtve koji do danas nisu identificirani.
Međunarodni vlak koji je vozio iz Atene preko Zagreba do Dortmunda zbog prevelike brzine te se kobne večeri nije uspio zadržati na tračnicama u zavoju ispred Glavnog kolodvora.
Vlak je u zavoj ušao brzinom od oko 100 kilometara na sat, iako je dopuštena brzina bila dvostruko manja, što je izazvalo oštećenja na vagonima i uzrokovalo njihovo prevrtanje. Vagoni s poginulima i ozlijeđenima ostali su razasuti i prevrnuti po čitavome kolodvorskom području, stvarajući strašan prizor.
Odgovornost za nesreću, koju je s težim i lakšim ozljedama preživjelo 90 putnika, snosili su strojovođa, osuđen na 15 godina zatvora, i pomoćnik strojovođe, osuđen na osam godina. Istragom je utvrđeno da su strojovođa i njegov pomoćnik dotad ukupno radili 45 sati.
Danas, prema Pravilniku o radnom vremenu, radno vrijeme strojovođe koji upravlja putničkim vlakom u jednoj smjeni ne smije trajati dulje od 10 sati, a neprekidno u jednoj smjeni dulje od šest sati, navodi HŽ Infrastruktura.
Lokomotiva kobnoga vlaka nije bila znatnije oštećena u nesreći te se poslije koristila u redovitome željezničkom prometu, a danas se nalazi u fundusu Hrvatskoga željezničkog muzeja u Zagrebu.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!