Grlić Radman: Hrvati u BiH su preglasani, to nije u duhu Daytona

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman nedavno se vratio iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje je sudjelovao na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu, obilježavajući 30. godišnjicu potpisivanja istoimenog sporazuma.

- Nedavno sam bio i u Turskoj na neformalnoj ministarskoj konferenciji NATO-a gdje smo razgovarali o pripremama za predstojeći summit u Hagu, rekao je ministar u radijskoj emisiji "A sada Vlada".

- I ondje i sada u Daytonu, primarni cilj tih susreta bio je razmjena mišljenja o nužnosti povećanja praga izdvajanja za obranu, rekao je.

Jačanje NATO-a i pomoć Ukrajini

Grlić Radman je istaknuo četiri glavna cilja saveza: povećanje izdvajanja za obranu, jačanje vojno-obrambenih kapaciteta, osnaživanje sposobnosti odvraćanja i pomoć Ukrajini putem novih modela i mehanizama.

- Cilj je da se do 2032. izdvajanja za obranu povećaju na 5%. Prvo povećanje ide na 3,5%, a ostatak od 1,5% pokriva ulaganja u kibernetičku opremu, civilnu otpornost i hibridnu infrastrukturu, objašnjava ministar.

Parlamentarna skupština NATO-a okupila je 281 člana iz 32 zemlje članice, ali i promatrače i pridružene članice.

- Svi su pokazali jedinstvo, solidarnost i volju za jačanje transatlantskog jedinstva, zaključio je.

Dayton i 30 godina poslije

Održavanje zasjedanja NATO-a u Daytonu nije bilo slučajno - obilježavala se 30. obljetnica Daytonskog sporazuma i završetka rata u BiH. Ipak, sporazum se danas tumači različito.

- Razlike su velike u odnosu na prije 30 godina. Dayton je izgrađen na načelima jedne države, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, uz mehanizme političke ravnoteže. Danas Hrvati su sustavno preglasani, nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH, što nije u duhu sporazuma, upozorio je Grlić Radman.

- Važno je promijeniti Izborni zakon kako bi se osigurala jednakopravnost konstitutivnog naroda, rekao je.

Naglasio je kako se sustavno krši načelo ravnopravnosti.

- Hrvati su konstitutivni narod, ali su preglasani. Ne mogu birati svoga predstavnika. To nije politička ravnoteža.

Hrvatska politika prema BiH

Ministar je podsjetio da Hrvatska, kao supotpisnica Daytonskog sporazuma, ima moralnu i političku obvezu zalagati se za prava Hrvata u BiH.

- Da nije bilo Hrvatske, ne bi bilo ni Daytonskog sporazuma, rekao je.

Potpora iz SAD-a

Grlić Radman je naglasio važnost američkog angažmana.

- Trumpova administracija pokazuje volju. Sporazum je potpisan u Daytonu, stoga SAD ima ulogu garanta i odgovornost osigurati da se Daytonski sporazum poštuje, kazao je.

Istaknuo je da budućnost BiH ovisi o dogovoru domaćih političkih lidera, uz potporu međunarodne zajednice.

- Rješenje mora proizlaziti iz dogovora političkih lidera unutar same zemlje, a ne sa strane. Ne može se nametati izvana model koji ne prepoznaje stvarnost BiH, naglasio je.

Rekao je kako je dobio potporu SAD-a, koji će podržati svako rješenje koje je realno, a ima i pravnu i političku podlogu.

Na pitanje kakvi su diplomatski odnosi Hrvatske s Beogradom, odgovara da oni postoje, a kada je riječ o protjeranim Hrvatima iz Srbije, kaže da je "to sada prestalo i nada se da će tako i ostati".

- I EU je prozvala Srbiju zbog toga, ne možete vi onemogućiti slobodno kretanje građana, ako za to ne postoje objektivni razlozi, a nisu postojali, kazao je.