Profesor Orlić: Deset najtoplijih godina zaredom nije slučajnost

U središnjem Dnevniku HRT-a akademik Mirko Orlić, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, govorio je o prvom ovogodišnjem toplinskom valu, ali i o širem kontekstu klimatskih promjena i globalnog zatopljenja.

Zašto su temperature sve ekstremnije?

- Suočavamo se sa sve ekstremnijim klimatskim uvjetima – s jedne strane visokim temperaturama, a s druge velikim oscilacijama, rekao je Orlić, objašnjavajući da postoji nekoliko uzroka.

Prvo, globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem. Drugo, prirodni klimatski procesi poput El Niña i La Niñe, koji trenutačno nisu aktivni. Treće, valovitost mlazne struje u atmosferi, koja utječe na vremenske obrasce.

Najtoplije godine u povijesti

Deset posljednjih godina bilo je deset najtoplijih u povijesti. A 2024. bila je najtoplija do sada.

- To pokazuje da nismo bili jako učinkoviti u ublažavanju klimatskih promjena, istaknuo je.

Posljedice zatopljenja - požari, suše i poplave

Orlić je upozorio da posljedice klimatskih promjena osjećamo sve češće i sve snažnije.

- Imamo toplinske valove, suše i posljedično – požare. A kada dođe sezona oborina, one su sve intenzivnije – u kratkom vremenu padne velika količina kiše. To dovodi do poplava, poručio je.

- Promjene se događaju i u morima, naglasio je, jer cijeli klimatski sustav reagira na zatopljenje, a ne samo jedan njegov dio.

Razine mora rastu, ali pravi problem dolazi s kombinacijama

Razine mora rastu iz dva razloga:

- Ekspanzija vode zbog zagrijavanja oceana

- Otapanje leda na kopnu – primjerice na Grenlandu, Antarktici i brojnim ledenjacima.

- Samo po sebi to možda i ne bi bilo kritično, ali dodatni problem je što povremeno dolazi do naglih porasta razine mora zbog visokog tlaka i jakog vjetra. Kad se to dogodi u kombinaciji s već povišenom razinom – posljedice su puno ozbiljnije, objasnio je Orlić.

Klimatske promjene u sjeni politike

Orlić se osvrnuo i na politički kontekst, osobito vezan uz Sjedinjene Američke Države.

- Zabrinjava što zemlja koja je jedan od najvećih zagađivača – kako po glavi stanovnika, tako i kumulativno – ima vlast koja poriče klimatske promjene i izlazi iz međunarodnih sporazuma poput Pariškog, rekao je.

Tvrdi da takvi postupci imaju dvostruki negativan učinak, SAD nastavlja (ili čak povećava) emisije.

Ostale države mogu slijediti loš primjer i zaključiti da ni one ne moraju ništa poduzeti.

Što mogu učiniti male zemlje poput Hrvatske?

Profesor Orlić smatra da male zemlje poput Hrvatske ipak mogu i trebaju djelovati – i u pogledu ublažavanja i prilagodbe.

- Hrvatska bi trebala razviti kvalitetnu željezničku mrežu. U svijetu se smatra da za udaljenosti do 300 km nema potrebe za avionskim prijevozom – sve se može pokriti vlakovima. Manje letova znači i manje emisija, istaknuo je Orlić. 

- A prilagodba - promjene će biti – već su tu i bit će ih sve više. Prema svim projekcijama, Hrvatska će i dalje imati dovoljno kiše – što je dobra vijest. No problem je njezina raspodjela: bit će je najviše zimi i to samo u sjeverozapadnim dijelovima zemlje, dodao je.  

Zato, kaže Orlić, Hrvatska mora razviti sustav za pohranu i racionalno iskorištavanje vode.

- Ne smijemo odmah pustiti vodu u more. Treba osmisliti načine kako je zadržati – za vrijeme i područja kad oborina nema. To je jedan od ključnih izazova za sljedeća desetljeća, zaključio je.