08:13 / 25.09.2019.

Autor: D.M./HRT

Aladrović pojasnio izmjene mirovinskih i radnih zakona

-

-

Foto: - / -

Nedoumice vezane za izmjene mirovinskih i radnih zakona u emisiji A sada Vlada objašnjava ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.
Sve nedoumice vezane za izmjene mirovinskih i radnih zakona u emisiji A sada Vlada objašnjava ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.

- Vlada prihvatila sve zahtjeve inicijative "67 je previše"
- Aladrović: Više mirovine za dulji radni staž
- Aladrović za Dnevnik: Velika većina mirovinske reforme je prihvaćena
- Jakelić: Jedino riješenje je veći gospodarski rast 
- Pod kojim će se uvjetima moći raditi i nakon 65. godine? 

Radi se na izmjenama o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o radu te izmjenama još pet zakona koji reguliraju radno zakonodavstvo. Oi su u javnoj rspravi od ponedjeljka i u Sabor idu po hitnoj proceduri, a cilj je da budu u primjeni od 1. siječnja 2020., kaže ministar. Najavio je da će se krajem ovog ili početkom idućeg tjedna odvojeno sastati s predstavnicima sindikata i poslodavaca.

Svaki radnik osobno odlučuje hoće li nastaviti raditi i koliko

Naglasio je da je vezano za mirovinski zakon prihvaćeno svih 8 članaka koje su sindikati predložili kroz referendumsko pitanje - te da nema potrebe za referendumom. "Pojedini sindikati imaju ideje da bi trebalo ići na referendum, ali to više nije potrebno, dodao je. Najveća izmjena je to što radnici imaju pravo ostati na tržištu rada do 68. godine života. - Hrvatskoj trenutno nedostaje radne snage i ova mjera služi kao kompenzacija. Međutim, teško je procijeniti koliko će ljudi u budućnosti htjeti ostati raditi do 68. godine. O tome hoće li nastaviti raditi i koliko će produžiti radni vijek svaka osoba će odlučiti pojedinačno. Ne mora se raditi do 68. godine, kazao je Aladrović.

Ugradnja mehanizama kako ne bi dolazilo do zlouporaba

Komentirajući primjedbe poslodavaca da se njih ništa ne pita i odgovarajući na pitanje kako će se spriječiti eventualne zlouporabe, posebice kod zaposlenika u javnoj i državnoj upravi koji su zaštićeni kolektivnim ugovorima Aladrović je kazao kako je mijenjan jedino članak koji definira kada ugovor o radu prestaje. "Što se tiče otpremnina ili otkaza - oni su definirani na način kako su bili i do sada. Siguran sam da ćemo na bilateralnim sastancima s poslodavcima i sindikatima iznaći rješenje koje će biti na korist građanima", rekao je.

Penalizacija će biti manja

- Destimulacija odlaska iz svijeta rada je jedan od prijedloga građanske inicijative. Smanjena je sa 0,3 na 0,2 posto što vodi do toga da minimalna mirovina ne može više biti umanjena 18 posto nego 12 posto. To je jedna od mjera koja destimulira odlazak u prijevremenu mirovinu. One moraju ostati na neki način umanjene. Pokušavamo stimulirati duži ostanak na radnom mjestu, jer to puno utječe i na visinu mirovine. U pravilu mirovine s velikim brojem godina radnog staža znatno odstupaju od ostalih, nakon 40 i više godina radnog staža one iznose 71 posto prosječne plaće, rekao je Aladrović.

Izmjene Zakona o radu iduće godine

- Zakon o radu je kompleksna i zanimljiva materija. U idućoj godini ćemo složiti kvalitetnu bazu, akademsku, sindikalnu i poslovnu kako bi analizirali sve komponente i europsku praksu. Bitno je da oko toga postignemo konsenzus, da se razumijemo i da interes građana bude ispunjen. Po uzoru i na razinu zapadnoeupskih zemalja, najavio je Aladrović.

Povlaštene mirovine neće biti predmet razgovora

- Imamo 17 kategorija mirovina po posebnim propisima i za njih se isplaćuje 5,9 milijardi kuna godišnje. Inicijativa za njihovo dovajanje došla je više s lijevog političkog spektra, nego od sindikata. I ona je djelomično promašena. Kad gledamo strukturu tih mirovina, one se sve plaćaju iz općih prihoda proračuna. Idu preko mirovinskih fondova, ali mislim da nitko ne bi podržao osnivanje posebne ustanove koja će se baviti samo time. Mirovine po posebnim uvjetima nisu nikakav destabilizirajući fakor mirovinskog sustava. Imaju određeni dio iz radnog staža i dio prema posebnim propisima. One neće biti predmet razgovora. U trenutku kad definiramo cijeli sustav, sazrijet će vrijeme da preispitamo sustav po posebnim propisima, ali to nije sada,  naglasio je ministar rada i mirovinskog sustava.

Nacionalna mirovina od 1. 1. 2021.

- Nacionalna mirovina je definirana u Strategiji Vlade RH i Strategiji socijalne skrbi i skrbi za starije osobe. Ono što ste mogli čuti od "visokih izvora" i što smo mi iskomunicirali je da će nacionalna mirovaina biti implementirana u sustav s 1. 1. 2021.. Radna skupina sastaje se u petak, imamo snimku stanja unutar usporedivih sustava u EU-u. Moramo definirati cenzus, dohodovni ili imovinski. Želimo čuti sva mišljenja. Procjenjujemo da postoji između 53 tisuće i 55 tisuća građana koji imaju više od 65 godina a nemaju naikakvih primanja. Oko 95 posto njih su - žene. Za njh se moramo pobrinuti, rekao je Aladrović koji o visini te mirovine nije želio govoriti. 

Naglasio je kako isplata nacionalnih mirovina neće ići iz doprinosa koje plaćaju radnici te da se u ovom trenutku neće ići u bitnije izmjene vezano za obiteljske mirovine.
-

-

Foto: - / -

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!