Analiza lažnih prijetnji i sigurnosna kultura

Posljednjih dana, diljem Hrvatske nižu se dojave o bombama u školama, trgovačkim centrima i drugim objektima. Sve su lažne. Policija navodi da su poslane iz inozemstva. Večerašnje Otvoreno posvećeno je pitanju zašto je Hrvatska meta lažnih prijetnji bombana i što se krije iza tih prijetnji. 

S urednicom i voditeljicom Zrinkom Grancarić o tome, ali i o tome kakvi kibernetički napadi stoje u pozadini svjetskih sukoba, razgovarali su gosti: Alen Delić, zamjenik predsjednika Hrvatske udruge menadžera sigurnosti; Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja Vijeća za medije; izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".

Lažnim dojavama o bombama u školama i trgovačkim centrima stvara se osjećaj nesigurnosti.

Analiza prijetnji i sigurnosna kultura u Republici Hrvatskoj

Prof. dr. sci. Gordan Akrap pohvalio je djelatnike MUP-a koji vrlo profesionalno, savjesno i odgovorno prihvaćaju i analiziraju svaku od tih prijetnji. 

- Praktično pokazuju da to nije stvarna prijetnja. Mislim da treba pohvaliti i naše stanovništvo. Pokazuje vrlo visoku razinu osobne odgovornosti i sigurnosne kulture koja jednostavno, odgovara situaciji, da što brže i što bezbolnije i bez psiholoških opterećenja prođemo ovu krizu koja je već bila, koja se ponavljala i sada je i koja će se ponavljati u valovima u budućnosti, rekao je Akrap. 

Dodao je kako to što se događa nije nešto novo. 

- Ono što se događa, pokušava se s jedne strane riješiti određeni problem koji pojedinci imaju sa svojim ponašanjem i djelovanjem unutar školskog sustava, osobe koje imaju određenih emocionalnih izazova, ali ima i onih koji koriste ovakve situacije i događaje kako bi prouzročili određena psihološka djelovanja na stanovništvo i kako bi pokušali pokazati kako je vlada i administracija,  politička sfera u RH nesposobna i neučinkovita, te kako treba radikalno mijenjati stvari, ocijenio je Akrap. 

Problem lažnih vijesti

Alen Delić kazao je kako ga ne čudi otkriće da dojave stižu elektroničkom poštom, u pravilu s adresa u inozemstvu, ali ga pomalo čudi važnost koja se stavlja na to je li u pitanu jedna adresa, je li ona anonimna ili ne. 

- U cijelom tijeku podataka moramo znati da počinitelj može biti bilo gdje na svijetu, da može koristiti resurse u različitim državama. Najčešće, kada pokušavaju biti anonimni, zapravo pokušavaju skrivati tragove na više mjesta, rekao je. 

Nadovezao se na prof. Akrapa i također kazao da institucije izvrsno rade svoj posao.   

- U cijelom aspektu o kojem razgovaramo, moram naglasiti problem lažnih vijesti. Danas sam tijekom dana s velikim brojem ljudi razgovarao i načulo se sto teorija, i tko su pošiljatelji, i kakve su poruke pisali i komentare o sadržaju tih poruka, a da osobe uopće nisu vidjele te poruke. To je jedan od rizika o kojem u ovom trenutku ne razgovaramo. Mislim da bismo u fokus trebali staviti više na to nego na to tko je  na koji način poslao poruke, rekao je Alen Delić.   

Na pitanje kako u ovakvim situacijama širenje lažnih vijesti i kakvu ulogu imaju dezinformacije putem društvenih mreža te kako se zasad tretira ovaj slučaj, Robert Tomljenović odgovorio je kako je riječ o klasičnom primjeru širenja dezinformacija. 

Širenje dezinformacija neslućenom brzinom i velikim dosegom

- Riječ je o svjesnom, namjernom kreiranju i širenju lažnih informacija s ciljem ostvarivanja neke koristi, nanošenja štete, ekonomske ili neke druge, ili izazivanja panike i kaosa među građanima. Građani sada sami sudjeluju u širenju dezinformacija prenoseći dalje nešto što nije provjereno ili ni sami nisu vidjeli, rekao je Tomljenović. 

Dodao je da je u novom informacijskom okruženju ima cijeli niz metoda i tehnologija koje omogućavaju kreiranje manipulacija i dezinformacija te njihovo širenje neslućenom brzinom i velikim dosegom.   

- Uza sve to, imamo i društvene mreže, područje gdje ne postoji odgovornost za objavljeni sadržaj, i dodatno svjedočimo zaista brzom razvoju generativne umjetne inteligencije koja je vrlo efikasna i sve šire dostupni alat za kreiranje upravo takvih dezinformacija, upozorio je Robert Tomljenović. 

Spomenuo je kako je u ponedjeljak, kada su počele dojave o bombama u splitskim školama, imao priliku vidjeti jedan video koji je njegova kolegica iz Splita dobila na jednoj od komunikacijskih platformi.

- Video je loše, nekvalitetno napravljen, pa se na prvu moglo vidjeti da je riječ o lažnom sadržaju, ipak je ta prijateljica kad mi ga je pokazivala, rakla kako se nada da ovo nije točno. To znači da je zrno sumnje posijano samim time što se takvi sadržaji dijele. Kreira se nesigurnost, i tu je važno da građani zaista ostanu smireni i da promisle da li da nešto šire dalje i što je to što šire, kazao je. 

Mogućnosti generativne umjetne inteligencije, dodao je, vidjeli smo i na nedavnim izborima u Mađarskoj, kada smo se suočili s visokom razinom kvalitete lažnih videa gdje je potrebno mnogo znanja i iskustva da se prepozna i razluči točno od netočnoga.     

Situacija s lažnim dojavama o bombama u Hrvatskoj, ali i susjednim zemljama, podsjeća na situacije tijekom pandemije COVID-a i početka ruske agresije na Ukrajinu, kada je velik broj dezinformacija ulazio u medijski prostor, kada je otkriveno da je niz tih dezinformacija dolazio iz Rusije i distrubirao se među države gdje su slavenski jezici vodeći, kazao je Gordan Akrap. 

- Mi smo našli određena pravila kako se i na koji način to radi. Prema tome, nije nemoguće, s obzirom na učestalost ovoga vala i u kojim se državama pojavljuje, da se ponavlja vrlo sličan scenarij, zaljkučio je Akrap. 

Objasnio je zašto se takve situacije događaju u valovima. 

 - Kada bi nešto postalo pravilo i kada bi se događalo dulje od desetak dana, onda bi stanovništvo postalo imuno na to i ne bi reagiralo psihološki na negativan način. Zato se to u pravilu događa sedam, deset, do petnaest dana, pa se ima pauza. Treba znati da ovakve situacije, ne računajući ono kada policija identificira da iza toga stoje maloljetnici koji to rade iz svojih želja, vidi se da postoji određeni način kako "zaposliti" preventivni i sigurnosni sustav, provjeriti način njegova funkcioniranja i vidjeti hoće li doći do zasićenja, kazao je Akrap.   

- U pravilu se to zove bočna diverzija, gleda se hoćete li usmjeriti zaštitni i sigurnosni sustav u jednom pravcu, a onda pokušati napraviti neko kazneno djelo na nekom drugom dijelu zato što mislite da su policijski sustavi i obavještajna zajednica usmjereni na jednu stranu, dodao je Akrap.

Pravo ime počinitelja - osoba koja čini kazneno djelo

Alen Delić je na pitanje je li za ovakve lažne prijetnje i stvaranje kaosa potrebno veliko informatičko znanje ili to mogu radi i "vješti" srednjoškolci kazao da je najbolje takve osobe nazvati onima koje čine neko kazneno djelo. 

- To je pravo njihovo ime, rekao je.  Dodao je da to ovisi o njihovim ciljevima i njihovim resursima, ali da danas bilo tko može pronaći kako poslati neku anonimnu poruku. 

- Međutim, mislim da je iznimno bitno naglasiti da u ovakvim istraživanjima, kada se pokuša ili se dođe do počinitelja zapravo se radi na cijelom nizu tragova koji dovode do pozitivnog rezultata. Anonimnost je nešto što je okosnica interneta danas. Biti anoniman neko je ljudsko pravo ako se pita Europu, međutim, anonimnost nije apsolutna i do nje se dolazi čestim greškama. Može ovo napraviti netko bez ikakvog znanja, a može i netko tko ima jako puno znanja i mnogo resursa. Ne mora biti jedan, može biti više počinitelja u različitim okolnostima, ponovio je. 

Govorio je o razmjeni međunarodnih podataka s cijem ulaženja u trag počinitelja, rekavši da je kod rješavnja ovakvih situacija međunarodna suradnja iznimno bitna. 

O moći širenja dezinformacija u nekom sukobu govorio je u nastavku Robert Tomljenović, rekavši da su se dezinformacije uvijek koristile, bilo u ratnim sukobima, bilo u drugim vrstama upletanja u određene situacije. 

- Razvojem novih tehnologija i razvojem kkomunkacijskih medijskih platformi i razvojem novih alata omogućeno je da se lažne informacije šire zaista neslućenom brzinom. 

- Zbog toga je zaista nužan dobar rad institucija, kazao je i pridružio se pohvalama rada naših institucija, koje pravodobno dijele informacije i smireno obavještavaju javnost o tome o čemu je riječ.   

Emisiju Otvoreno pogledajte u nastavku: