Na poligonu kod Zagreba održana simulacija prometnih nesreća

Na poligonu Mićevac, u blizini Zagreba, održana je simulacija prometnih nesreća kako bi se prikupili podaci koji će stručnjacima pomoći u analizama kojima bi se povećala sigurnost u prometu. Simulirana su tri sudara: automobila s biciklom, pješakom i drugim vozilom.

U teškim prometnim nesrećama u prva četiri mjeseca život je izgubilo već 65-ero ljudi.

- Njih 45 je poginulo u prometnim nesrećama gdje su vozači napuštali prometnu traku kojom su se do tada kretali, dakle bilo da je to slijetanje vozila s kolnika, bilo da je udar vozila od objekt pored ceste, odnosno nakon sudara iz suprotnih smjerova, govori Darko Grac, Služba prometne policije u Ravnateljstvu policije.

Sve su veći problem mobiteli

Sve su veći problem mobiteli - i kod vozača i kod pješaka - koji ih ometaju i odvlače im pozornost. A upravo je brza reakcija nekad ono što je presudno kako bi se nesreća izbjegla.

- Kod pješaka koji istrče na cestu često se dešava da su tragovi kočenja tek nakon sudara, znači da se zbog tog reakcijskog vremena, jer se sve događa još u tom vremenu reagiranja vozača, tragovi pojavljuju tek nakon sudara, ističe Jožeš Krilec, sudski vještak za promet i digitalnu forenziku vozila u Sloveniji.

Nakon kojeg se traži i odgovor na pitanje tko je kriv - što na sebe preuzimaju sudski vještaci. U posljednje vrijeme sve im češće pomažu i crne kutije koje su pravo malo blago. 

- Konkretno, on će upamtiti je li i u kojoj mjeri bila pritisnuta papučica gasa, pod kojim kutem je bilo zakrenuto kolo upravljača, je li ili nije bila pritisnuta pedala kočnice, koja je bila brzina u trenutku naleta. Svi automobili moraju imati WDR i data recoreder, s time da je sada na novim automobilima omogućen ulaz u podatke. Dakle, nije nužno više tražiti proizvođača, odnosno nadležnu instituciju da dekodira podatke, govori mr. sc. Krunoslav Ormuž, sudski vještak za promet.

Što je teža nesreća, to je veća i materijalna šteta, koju vozači pogotovo unatrag tri godine - sve više naplaćuju iz polica osiguravateljskih kuća jer su cijene dijelova paprene.

- Kad se usporedi s ostatkom Europe, daleko smo najskuplji i možemo reći da te cijene nisu realne - možemo uzeti za primjer matrix svjetla koje danas manje-više svaki automobil ima, koštaju iznad 3000 eura plus PDV, nekada su nam auti vrijedili 3000 eura, dok nam danas farovi vrijede tri plus tisuće eura, kazao je Matija Bereček, voditelj Odjela procjena šteta u osiguranju.

I nisu cijene jedini problem, zaključeno je na skupu sudskih vještaka. Dok raste broj registriranih vozila čija je dob sve starija, nedostaje nam stručnih kadrova, ali i prometne kulture koja putem gotovo izgubila.