16:30 / 10.10.2020.

Autor: Anamarija Škorić, Zrinka Grancarić/Dnevnik 2/B.A./HRT

Analiziramo što bi trebala donijeti reforma lokalne samouprave

-

-

Foto: - / -

Reforma lokalne samouprave jedna je od najspominjanijih reformi u Hrvatskoj posljednjih godina.
Općina Biskupija kod Knina jedna je od najsiromašnijih u zemlji. U njoj živi oko 1600 ljudi, pretežno starije dobi.

➡️ Malenica o ovrhama, manjem broju lokalnih dužnosnika i Milanoviću
➡️ Kako naseliti prazna slavonska sela?

Iako su prema poreznim tablicama najsiromašnija općina u Hrvatskoj, uređuju područni odjel vrtića, a nadaju se i novcu za starački dom. Načelnik je profesionalac, zamjenik mu je volonter, a općina ima petero zaposlenika. Na plaće ne troše mnogo.

Za društveni život, ali i radna mjesta brinu se i udruge. U sedam godina udruga Žene kosovske doline povukla je 7 milijuna kuna europskog novca.

- Najveći problem je nedostatak radne snage, kaže Anđelka Amanović Milinović, upraviteljica zadruge "Vrbničko Selo".

Ovaj kraj, kažu, ima golem potencijal za poljoprivredu. Kao i snagu da potakne rast statističke krivulje.

Što bi trebala donijeti reforma lokalne samouprave?

Hrvatska ima 428 općina, a gotovo 80 posto ih ima manje od 5000 stanovnika. Broj općina s manje od 1000 stanovnika narastao je na 52, što je 12,2 posto od ukupnog broja. Šest je velikih općina s više od 10.000 stanovnika.

Najmanja općina je u Šibensko-kninskoj županiji. Civljane. 129 stanovnika. Prihod općine prema zadnjim dostupnim podacima Instituta za javne financije bio je 3,4 milijuna kuna. Plaća načelnika općine je 11.400 neto. Najveća je pak Viškovo, u Primorsko-goranskoj županiji. Veća je od niza gradova, ima 16.726 stanovnika, prihod 54 milijuna kuna, a plaća načelnice iznosi 16.000 kuna.

O teritorijalnom preustroju govori se već godinama, no konkretno se ništa poduzelo nije. Mijenjale su se vlade, sve su bile suglasne da je broj jedinica lokalne samouprave nepotrebno velik, no bez obzira na političku orijentaciju retorika je svima bila ista: to je kompleksna priča, koju treba dubinski analizirati, pa ćemo vidjeti kako pristupiti tom problemu.

Nakon izbora nova Vlada najavila je da će u ovom mandatu provesti spajanje općina. Odvažan plan. Ali možda ipak ne tako odvažan kako se na prvu činilo. Nijedna općina neće biti ukinuta, poticat će se funkcionalno spajanje općina na zajedničkim poslovima.

Što to znači? Primjerice, tri općine koje samostalno nemaju uvjete, ali zajedno mogu imati vrtić, će se udružiti i imati jedan odjel koji će voditi taj zajednički vrtić. Ministar uprave jučer je u Dnevniku HTV-a najavio da bi prvi slučaj funkcionalnog spajanja na zajedničkim poslovima mogle biti općine Jasenice, Starigrad i Posedarje u Zadarskoj županiji.

Do daljnjega će se tako ipak iz državnog proračuna izdvajati više od milijardu kuna za fiskalno izravnanje, koje koristi malo više od 80 posto općina. Kad se tome pridodaju još gradovi i županije, za fiskalno izravnanje ove godine bit će izdvojeno dvije milijarde kuna.

Ono što ipak sigurno ide do lokalnih izbora u svibnju iduće godine je smanjivanje broja dužnosnika. Birat će ih se 634 manje. Zamjenike će od 2021. imati samo župani i gradonačelnici u gradovima s više od 35.000 stanovnika. Ušteda oko sto milijuna kuna. Za 20-ak posto, odnosno oko 2000 osoba, trebao bi se smanjiti i broj vijećnika na lokalnoj razini.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!