Plenković: Zelena tranzicija nema alternative

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u petak je na konferenciji Glasa Istre na temu "Izazovi zelene tranzicije 2023." u Balama poručio kako energetska tranzicija nema alternative te da je ona postala klimatska, ekonomska i geopolitička nužnost.

Ustvrdivši kako je energetska kriza kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu pogodila sve sektore gospodarstva, premijer je rekao kako su na europskoj i nacionalnoj razini donesene odluke koje su osigurale sigurnu opskrbu i pristupačne cijene energenata s obzirom da smo, kako je kazao "suočeni s ubrzanjem klimatskih promjena, sve češćim ekstremnim vremenskim nepogodama, poput nedavnih rekordnih padalina, poplava, ali i suša i požara".

- Iako smo LNG terminalom osigurali svoju energetsku neovisnost od ruskog plina, samo ćemo ulaganjem u obnovljive izvore energije odnosno u čišću energiju koju ćemo moći sami proizvoditi, moći doseći punu energetsku neovisnost, naglasio je Plenković.

Dodao je kako je danas, više nego ikad prije, ključno ubrzati zelenu tranziciju te osigurati dodatna ulaganja u održiv razvoj hrvatskog gospodarstva. Stoga, smatra on, prelazak na zeleno i održivo gospodarstvo, koje počiva na korištenju energije iz obnovljivih izvora, treba gledati kao priliku za daljnji gospodarski razvoj Hrvatske, ali vodeći više računa o našem okolišu i ograničenim prirodnim resursima.

- Prepoznajući sve te izazove i s uvjerenjem da sa sustavnim i odgovornim radom Hrvatska može biti spremna odgovoriti na svaki od njih tri su ključna prioriteta kojima ćemo se sustavno baviti, a to su prioritet digitalne transformacije države, gospodarstva i društva, prioritet demografske revitalizacije te prioritet dekarbonizacije, istaknuo je Plenković.

Naveo je i da kada se govori o energetskim izazovima koji utječu na cijelo društvo, energetska tranzicija nema alternative - ona je postala klimatska, ekonomska i geopolitička nužnost.

- Hrvatska vlastitom proizvodnjom električne energije danas već osigurava oko 86 posto vlastite potrošnje, od čega već 80 posto otpada na niskougljične izvore energije, uključujući i NE Krško. Zahvaljujući tome, čak 31,3 posto naše ukupne energetske potrošnje otpada na obnovljive izvore energije, pa je Hrvatska već danas na visokom osmom mjestu u Europskoj uniji, podsjetio je premijer.

Po njegovim riječima, namjera je Vlade da građanima i poduzetnicima olakša korištenje obnovljivih izvora energije za svoje energetske potrebe.

Govoreći o turizmu i zelenoj tranziciji premijer je istaknuo da će to zahtijevati prilagodbe i uvođenje novih poslovnih modela utemeljenih na inovativnim zelenim tehnologijama, ali kako "Hrvatska ima značajan 'zeleni' potencijal i u turizmu kao vodećoj gospodarskoj grani."

- Turizam trebamo usmjeravati prema niskougljičnim i klimatski adaptivnim rješenjima, s naglaskom na izgradnju turističke infrastrukture i snažniji razvoj onih oblika turizma sa značajno smanjenim ugljikovim otiskom. Vjerujem da upravo Istra može biti predvodnik tih promjena u našem turističkom sektoru, zaključio je Plenković.

Istarski župan Boris Miletić istaknuo je važnost stvaranja pretpostavki za napuštanje fosilnih goriva kao izvora u proizvodnji električne energije te korištenje solarne energije, vjetro- potencijala, baterijskog sustava i zelenog vodika.

Premijer Plenković s Miletićem i Zoričićem o strateškim projektima

O strateškim projektima i temama od iznimnog značaja za Istarsku županiju, a koje je predsjednik Vlade podržao, razgovaralo se na radnom sastanku koji su u petak u Balama održali istarski župan Boris Miletić i predsjednik Vlade Andrej Plenković sa suradnicima.

- Ključan je projekt dovršetka izgradnje i sanacije lukobrana u Puli, kao i najveća investicija u cestovnu infrastrukturu na području Istre, odnosno izgradnja Istarskog ipsilona koji napreduje planiranom dinamikom, rekao je po završetku sastanka župan Miletić.

Dodao je kako se s premijerom dotaknuo i teme pulskog Hospicija budući da je Porečka i Pulska biskupija pokrenula procedure za osnivanje ustanove koja će upravljati Hospicijem, ali je nužno da "on uđe u sustav Zavoda za zdravstveno osiguranje, po uzoru na druge takve ustanove u Hrvatskoj".

Na sastanku je bilo govora i o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, odnosno raspisivanju najavljenih natječaja na koje Istarska županija želi prijaviti projekte dogradnje nekoliko osnovnih škola kako bi se ostvario cilj, a to je prelazak svih škola u Istri na jednosmjensku nastavu.

- Nama je jako bitna i problematika nedostatka kadrova u zdravstvu i socijali, što će postajati sve veći problem jer jednostavno nije isto živjeti od iste plaće, a pogotovo mirovine, na obali ili u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje je cijena stanovanja i života znatno niža. Tu je i tema energetike i zelene tranzicije kako bismo osigurali preduvjete da Istra postane energetski samoodrživa, u skladu s direktivama EU, rezimirao je Miletić.

Premijer Plenković sastao se prije toga i s pulskim gradonačelnikom Filipom Zoričićem koji je izrazio zadovoljstvo susretom istaknuvši kako se razgovaralo o ITU mehanizmu te o prostorima u Puli koji su još uvijek u vlasništvu države, poput Valelunge i Valmada.

- To su teme stambene politike pulskog inovacijskog centra. Premijer je iskazao potporu našim projektima. Idemo dobrim smjerom, to je u ovom trenutku najbitnije, poručio je Zoričić.

Plenković na vježbi "Sigurnost 23" u Istarskoj županiji

Predsjednik Vlade Andrej Plenković započeo je u petak posjet Istarskoj županiji na području Lupoglava, gdje je pratio vježbu "Sigurnost 23", koja je uspješno održana na Ininu odmorištu i crpki Rebri kraj Istarskog ipsilona.

Plenković je rekao da je riječ o sigurnosnoj vježbi, u kojoj je simuliran lančani sudar na autocesti, uz brze intervencije vatrogasnih, medicinskih postrojbi, policije, civilne zaštite i Crvenoga križa.

Nakon sudara demonstrirano je i gašenje šumskog požara uz autocestu, a sudjelovali su pripadnici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, dva air trakora i dva kanadera.

Premijer je izjavio da je koordinacija nadležnih službi na području Istarske županije odlična te postoji kvalitetna suradnja i s Inom te Bina Istrom i njezinim vatrogasnim postrojbama.

Vježba je pokazala koliko se u proteklim godinama napravilo na osnaženju sustava domovinske sigurnosti i boljoj koordinaciji svih sastavnica, rekao je Plenković.

Čestitao je svima koji su danas sudjelovali i u vježbi obrane od poplava u Karlovačkoj županiji te u Ivanić Gradu u Zagrebačkoj županiji gdje je organizirana vježba spašavanja i djelovanja u uvjetima opasnih tvari.

U prvih pet mjeseci svega pet intervencija zrakoplova

Govoreći o protupožarnoj sezoni, Plenković je rekao kako su zrakoplovi, zbog vremenskih uvjeta i kiše, u prvih pet mjeseci intervenirali svega pet puta. Bilo je 50 posto manje požara nego lani te čak 96 posto manje opožarenih površina.

- U zadnjih nekoliko godina investirali smo puno, Hrvatska vatrogasna zajednica dignuta je na razinu Središnjeg državnog ureda, neovisna je, ima svoj proračun od više od 60 milijuna eura, kazao je premijer. Učinjen je i iskorak u pravima vatrogasaca, a njih više od 30 tisuća je u dobrovoljnim te oko 3500 u profesionalnim postrojbama.

Najavio je da će tijekom ljetne sezone postrojbe na obali biti pojačane s vatrogascima iz kontinentalnog dijela Hrvatske. Proširuje se i kapacitet nadzornih kamera na objektima Odašiljača i veza na teritoriju koji pokrivaju Hrvatske šume, a projekt je vrijedan 650 tisuća eura.