Anušić kaže da odnos prema Hrvatima u susjedstvu nije isti kao u SAD-u ili Njemačkoj

Hrvati izvan Hrvatske danas su "dodana vrijednost" u svakoj državi u kojoj žive, rekao je u četvrtak u Zagrebu ministar obrane Ivan Anušić te dodao da odnos prema njima nije jednak u susjednim državama ili u SAD-u, Australiji ili Njemačkoj.

- Oni su nevjerojatan potencijal, primjer kako manjinska zajednica treba biti dodana vrijednost. Hrvati nikad nisu problem u svojim zemljama, uvijek su dodatna vrijednost, naglasio je Anušić na okruglom stolu o položaju Hrvata u susjednim državama u sklopu prvog Tjedna Hrvata izvan RH.

No dodao je da "nije isto biti Hrvat u Vojvodini, Srbiji, BiH, Crnoj Gori ili Hrvat na Novom Zelandu, u Australiji, u Njemačkoj ili SAD-u". "Razlika je velika", istaknuo je Anušić.

Prvi Tjedan Hrvata izvan Hrvatske, manifestacija čiji je cilj jačanje povezanosti i zajedništva hrvatskoga naroda, održava se od 25. do 31. svibnja u Zagrebu i na području Zagrebačke županije.

Anušić je istaknuo da je ustavna obveza RH brinuti se o Hrvatima izvan domovine, te da je aktualna hrvatska vlada "uz naše zajednice" no da "to nije uvijek bio kontinuitet."

Današnji odnos Hrvatske prema Hrvatima izvan domovine hvalile su i zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić i predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara koja je kazala da pomoć nije uvijek bila kontinuirana, ali da je "sada to sustav".

- S ovom vladom to je krenulo drugim tijekom, kazala je Vojnić, dodajući da bez podrške Hrvatske nažalost nećemo moći opstati. Mi živimo u specifičnim okolnostima. Nije isto biti Hrvat u Srbiji ili negdje drugdje.

Bradara je pohvalila vladu Andreja Plenkovića zahvalivši mu na znatnoj potpori koja je nama vjetar u leđa. Podsjetila je da Hrvati u BiH, koji su u toj zemlji konstitutivni narod, imaju formalnu jednakopravnost, ali drugi narod za naš narod bira predstavnika. To je frustracija hrvatskog naroda, naglasila je.

Hrvati, kojih je tri puta manje nego Bošnjaka u Federaciji BiH, ističu da ih brojniji Bošnjaci preglasavaju, što se zbilo već četiri puta na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u koje je većinski bošnjačkim glasovima izabran Željko Komšić. Ali on se na izborima koji se u zemlji održavaju ovog listopada nema pravo kandidirati.

Za hrvatskog člana stoga će se 4. listopada birati između troje kandidata:Darijane Filipović iz Hrvatske demokratske zajednice BiH, Zdenka Lučića koji predstavlja pet oporbenih stranaka s hrvatskim predznakom i Slavena Kovačevića iz Komšićeve stranke Demokratske fronte.

Vojnić je izrazila bojazan da bi se taj bosanskohercegovački izborni scenarij mogao ponoviti u Srbiji.

Ivan Gugan, zastupnik u mađarskom parlamentu i predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, kazao je da su u Mađarskoj Hrvati u ustavu, zaštićeni raznim zakonima, a činjenicu da manjine u parlamentu nemaju pravo glasa objasnio je rečenicom: "Ne žele da im 13 manjina određuje tko će sastavljati vladu".

Tjedan Hrvata izvan domovine održavat će se svake godine u posljednjem tjednu svibnja. Paralelno uz okrugli stol u četvrtak je na Europskom trgu u Zagrebu postavljena Šetnica kulture Hrvata izvan Hrvatske.