Anušić: U dva mjeseca do vojnika

Provode se liječnički pregledi ročnika pozvanih na obvezno služenje dvomjesečnog vojnog roka. Za prvi naraštaj ročnika, na zdravstvene preglede pozvano ih je oko 1200, a do sada ih je pregledano 980. Početkom ožujka, 800 ročnika popunit će vojarne u Kninu, Slunju i Požegi... U ovoj godini MORH planira na temeljno vojno osposobljavanje uputiti oko 4000 mladića.

Ministar obrane Ivan Anušić rekao je u Dnevniku HRT-a da se služenje vojnog roka u Hrvatskoj temelji prvenstveno na godištu rođenja. Pozivaju se svi koji su navršili 19 godina i imaju obvezu temeljno-vojnog usposobljavanja.

- U siječnju je poslano prvih 1200 poziva, a svi pozvani bit će pregledani do kraja mjeseca. Liječnički pregledi su standardni psihofizički, uključujući fizičku spremnost, razgovor s psihologom, krvne pretrage i EKG. Pregledi često otkrivaju potencijalne zdravstvene probleme na vrijeme, što je korisno za daljnje praćenje zdravlja mladih, rekao je.

Dio pozvanih bira priziv savjesti.

Anušić je objasnio da imaju dvije opcije: obuka u civilnoj zaštiti ili rad u jedinicama lokalne samouprave i institucijama, poput bolnica.

Naglasio je da je dva mjeseca temeljnog vojnog osposobljavanje dovoljno kako bi naučili sve što čini vojnika sposobnog za operativno djelovanje.

- Steći će znanje i vještine vojnika strijelca, preživljavanja u kriznim situacijama, pomoći drugome, te obuku na suvremenoj tehnologiji, uključujući dronove, rekao je Anušić.

Modernizacija Oružanih snaga

Naglasio je kako Hrvatska intenzivno modernizira Oružane snage, prelazeći s istočne na zapadnu NATO-kompatibilnu tehnologiju.

- Do 2028. godine stižu prve velike isporuke, dok će do 2030. sve planirane nabave biti realizirane. Fokus je na opremi koju mala vojna industrija može proizvoditi, uključujući FPV dronove, protudronske sustave i lako naoružanje. Hrvatska je vodeća u proizvodnji FPV dronova u suradnji s Latvijom i Nizozemskom.

Dodao je kako između 85% i 90% ukupne štete koja se učini i na mehanizaciji, na ljudstvu, na ukrajinskom bojištu upravo čine besposadne letjelice dronovi. 

Ponovio je da Hrvatska planira kontinuirano ulaganje u obranu: do 2030. izdvajat će 3% BDP-a za modernizaciju vojske, a do 2035. 3,5%, uz dodatnih 1,5% za infrastrukturu dualne namjene.

Prioritet je suradnja s NATO-om i EU-om

Uloga Hrvatske u NATO-u i EU-u ostaje prioritet, a sve odluke o suradnji s međunarodnim forumima, poput Trumpovog odbora za mir, donosit će Vlada Republike Hrvatske nakon analize i konzultacija.

- Ono što je ključno tu naglasiti, mi smo otvoreni za svu suradnju, Hrvatska je članica NATO, članica Europske unije. Podržavamo zajedništvo NATO-a i Europske unije kao dviju organizacija kojima Hrvatska pripada i koje Hrvatska izuzetno cijeni, zaključio je.