15:36 / 06.01.2021.

Autor: Studio 4/HRT

Arhitekt Tihomil Matković o obnovi nakon potresa

-

-

Foto: - / -

Pred nama je obnova u potresu razrušene Petrinje, Gline i okolnih sela. Nadamo se ne onakva kakva je bila na ratom porušenim kućama.
Pred nama je obnova u potresu razrušene Petrinje, Gline i okolnih sela. Nadamo se ne onakva kakva je bila na ratom porušenim kućama.

➡️ Posljedice potresa - iz minute u minutu

- Sada se jako dobro vidi kod ovog petrinjskog potresa, koji je ipak bio znatno jači nego zagrebački, što znači kad su kuće u obnovi građene na starim temeljima. Od temelja se kreće, ako nemamo dobar temelj, nećemo napraviti ni zgradu koja će izdržati sljedeći takav potres, a želimo da svaka ta obnovljena zgrada traje minimum 50, a vjerojatno 100 godina kao nekakva okvirna vrijednost, rekao je Tihomil Matković, predsjednik Udruženja arhitekata pri HGK za Studio 4 HTV-a, napomenuvši da pri obnovi objekt mora biti cjelovito sagledan, počevši od temelja.

U Petrinji je najviše stradao centar, riječ je o kućama starima i do 200 godina.

- U centru Petrinje veći dio objekata je pojedinačno zaštićen kao kulturno dobro, ali i kao cjelina. Tako da vjerujem da neće biti velikih odstupanja od vrijednosti koja je u prostoru bila prije samog potresa. Ono što vidim da je neophodno, a mislim da to sada razumiju i sve službe koje se bave zaštitom spomeničke baštine, to je da se obnovi takvih objekata mora pristupati na jedan drugačiji način i da će ta obnova, čini mi se, ipak najvećim dijelom ići u smjeru rađenja replika tih objekata, koje će ipak morati zadovoljiti sve zahtjeve modernog vremena, kako bi mogli i sljedećih sto godina stajati i činiti ambijent centra Petrinje, kaže Matković.

Za svaku tu zgradu treba napraviti snimku stanja, ono što se može izvući iz arhive ili što je na terenu.

- Sreća u nesreći u slučaju Petrinje je što veći dio tih objekata ima snimljeno svoje stanje, iz vremena obnove nakon Domovinskog rata. Prema mojim saznanjima, prilično je mnogo dokumentacije pripremljeno kako bi se moglo početi s razradom kvalitetne zamjenske gradnje na tim mjestima, rekao je.

- Moramo biti svjesni da je naša građevinska industrija u padu već godinama i da imamo ograničene resurse unutar te industrije, upozorio je.

Napominjući kako će se Zagreb obnavljati metodama gdje treba biti puno radnika u samom objektu, upozorava na kapacitete građevinske industrije.

Treba obnoviti i okolna sela. Ministar Horvat rekao je da su kao trajno rješenje moguće i montažne kuće.

- Jedan od mogućih puteva je ta 'predgotovljena' modularna gradnja, koja bi omogućila da se kvalitetne kuće naprave u tvornicama i da se tamo donesu u nekim segmentima i slože. Svaki takav objekt koji bi se gradio, svakako mora biti kvalitetno projektiran, rekao je, dodavši da arhitektonska zajednica trenutno promišlja kako najbolje napraviti takav objekt, a da se on uklopi u tradicijske vrijednosti arhitekture.

Počeli su, kaže, razmišljati i kako da se domaćinstvima osigura, osim kuće, i prostor za gospodarsku ili poljoprivrednu djelatnost.

- Taj kraj općenito, još od Domovinskog rata, teško živi i gospodarstvo se ondje nije oporavilo. Ako želimo da ljudi ostanu živjeti ondje i nakon ove nedaće, sigurno im moramo osigurati i nekakav gospodarski prosperitet, rekao je zaključivši kako je riječ o puno širem projektu od same obnove zgrada.

Drvena gradnja kao lakši model gradnje je na području pogođenom potresom vrlo kvalitetno preživjela, dodao je također.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!