09:19 / 01.08.2019.

Autor: M.J./HRT

Bacamo hranu, a umiremo od gladi

Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Nakon klimatskih promjena i problema s kojim se svijet suočava zbog plastike, ostaci od hrane su ogroman problem.
Nakon klimatskih promjena i problema s kojim se svijet suočava zbog plastike, ostaci od hrane su ogroman problem.

Čak 9 milijuna osoba godišnje umire od gladi, dok se s druge strane oko 88 milijuna tona hrane godišnje baci u Europskoj uniji, što iznosi oko 140 milijardi eura. U Hrvatskoj je ta brojka oko 400 tisuća tona, a kako bi se smanjila, provodi se pilot projekt "Smanjenje otpada hrane u hotelima".
Preuzmite aplikaciju HRT Vijesti!
Iako bi se ostaci hrane mogli donirati, češće završe na odlagalištima otpada. Veliki je to problem jer se jedna trećina hrane na svjetskoj razini baca, istaknuo je Fabijan Peronja iz Svjetske organizacije za zaštitu okoliša i voditelj programa zbrinjavanja otpada od hrane u hotelima (WWF Adria).

-  Problem je što ta hrana završi na odlagalištima i u tom procesu se stvara vrlo štetan plin metan koji je puno štetniji od CO2. Dakle, ta hrana bi se mogla usmjeriti ka proizvodnji prirodnog gnojiva ili humusa, ali naravno i za jelo, kako ljudi tako i životinja. Nažalost, problem kod donacije jela je nedovoljna organizacija ili nedostatak infrastrukture kod posrednika donacija. Donacije funkcioniraju tako da donatori, u ovom slučaju hotel, daje hranu posredniku. To može biti Crveni križ, Banka hrane ili nešto treće te onda posrednik daje tu hranu potrebitima. U tom procesu s posrednikove strane nedostaje kombija, kamiona, hladnjača, radne snage.

Problem je što se ne bacaju samo ostaci hrane već i dijelovi tijekom njezine obrade, od uzgoja do hotela. Jedan od poznatijih zagrebačkih hotela prvi je u Hrvatskoj, ali i šire koji se uključio u provedbu smanjenja otpada hrane u hotelima.

Njegovi djelatnici već nekoliko mjeseci rade na ovom projektu i primijetili su da se u pripremi doručka i bife ponude stvori najviše otpada hrane. Uključenjem u spomenuti projekt zadovoljniji su i djelatnici hotela, ali i njegovi korisnici.

No, problem bacanja hrane, naročito u hotelima, nije samo ekološki i gospodarski već i socijalni, istaknuo je Peronja.

- Imamo preko 800 milijuna pretilih, oko 790 milijuna gladnih, a čak 9 milijuna onih koji umiru od gladi svake godine. Rekli smo da je ekološki problem zbog ispuštanja vrlo štetnog plina, ali i da bi se proizvela ta hrana potrebna je enormna količina vode, tla i energije. Čak 70 % bio-raznolikosti izgubljeno radi toga što se krče prirodna staništa.

Kako bi se tom problemu "doskočilo s više strana" važno je i u domaćinstvima paziti kako baratamo hranom, istaknuo je Robert Ripli, predsjednik udruge Gastronomadi.

- Trebamo paziti koliko hrane kupujemo, trebamo paziti koliko hrane pripremamo i trebamo paziti kad pripremamo hranu na koji način dijelove iskorištavamo, što bacamo, a što ne bismo trebali.

Uz dobre savjete kako se ponašati s hranom, projekt "Smanjenje otpada hrane u hotelima" tek je pilot projekt, pa iz udruge Gastronomadi potiču hotele u njegovo uključenje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!