Bačić: Bespravna gradnja postaje kazneno djelo

Država će uskoro bespravnu gradnju proglasiti kaznenim djelom. S obzirom na to da novčane kazne dosad nisu bile dovoljno učinkovite, možda će biti predložene i zatvorske. Na sajmu arhitekture i graditeljstva  "ArhiBau 2025". u Zagrebu razgovaralo se o nizu zakona koji će iduće godine stupiti na snagu i promijeniti način uređenja prostora i održivog stanovanja.

Obnova, novogradnja, prostorno planiranje, energetska učinkovitost zgrada - sve će se to od iduće godine raditi po novim zakonima.  Izmjenama pak Kaznenog zakona država bi trebala stati na kraj bespravnoj gradnji. Još se ne zna hoće li se u novom zakonu za prekršitelje predložiti i zatvorska kazna.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenje, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je da bespravna gradnja uskoro postaje kazneno djelo te da država ne smije izgubiti utakmicu s bespravnim graditeljima koji sustavno obezvrjeđuju prostor.

Sljedeće će se godine, naglasio je, bespravna gradnja proglasiti kaznenim djelom, i to da bi se zaustavila bespravna gradnja i uništavanje prostora.

Bačić je također rekao da Vlada u ovom trenutku priprema set zakona vezanih uz priuštivo stanovanje da bi se ono omogućilo ponajprije mladima. Nacionalni plan stambene politike, dodao je, temeljni je, strateški, srednjoročni i krovni dokument stanovanja i prvi takav dokument od postanka države.

Istaknuo je da cijene kvadrata stanova u Hrvatskoj i dalje rastu, nerijetko i u dvoznamenkastim iznosima, pa su te stambene jedinice nedostupne velikom broju hrvatskih građana.

- Tim smo se dokumentom podredili svim onim aktivnostima koje ćemo kao Vlada, u suradnji s lokalnim zajednicama, provoditi idućih pet godina, rekao je Bačić i dodao da se već nakon nekoliko mjeseci vide prvi pozitivni efekti.

Rekao je, naime, da je ove godine broj stambenih jedinica u kratkoročnom najmu manji nego prije godinu dana.

Prijašnjih godina, naveo je, broj stambenih jedinica u kratkoročnom najmu rastao je po stopama po kojima je rastao i hrvatski turizam. S druge strane, manji broj takvih stanova, koji se najčešće izajmljuju radi turizma, znači i manju apartmanizaciju obale, ali i zaštitu dijelova Hrvatske od prekomjerne gradnje.

Ponovio je da je u Hrvatskoj trenutno 600 tisuća stambenih jedinica prazno, a cilj Vlade je da se ti stanovi vrate izvornoj namjeni - stanovanju.

Zakon o priuštivom stanovanju financijski zahtjevan

Smatra da će Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji ponuditi nova kvalitetna rješenja.

- Tim zakonima želimo izmijeniti pristup prostornom uređenju, naglasio je Bačić.

Priprema se i Zakon o priuštivom stanovanju. Istaknuo je kako je taj zakon iznimno zahtjevan, pogotovo u financijskom smislu, budući da će za njegovu provedbu trebati oko 3,5 milijarde eura.

- On je u stručnom smislu praktički završen, no muči nas financijski pristup, rekao je Bačić.

Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) Mirjana Čagalj naglasila je da stanovanje nisu samo kvadratura i cijena po kvadratu.

- Stan, i sve ono što ga okružuje, najosjetljivija je točka društvene kohezije. Taj prostor potiče zajedništvo, sigurnost i dostupnost izgradnje, rekla je Čagalj.

- Kvaliteta stana nije samo stan sam po sebi, kvaliteta stana je i infrastrukturna oprema njegovog okoliša kroz prometnice i javne sadržaje. Jednako tako kvaliteta je i u onoj gradnji koja mora biti dugoročno održiva pogotovo kada počnemo razgovarati o temi iznamljivanja stana koji će javno tijelo da li država ili gradovi morati upravljati sljedećih 50 godina, istaknuo je Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreba.

Na priuštivo stanovanje itekako utječe kratkorčni najam pa Europska komisija priprema zakonski okvir za reguliranje kratkoročnog najma na razini cijele Unije. Najprije će se prikupljati podaci.

- Daje obvezu svim državama članicama da prikuplja podatke i izmjenjuje podatke između svih ministarstva, financija i poreznih uprava država članica tako da sada će se znati točno koliko recimo stranaca ima nekretninu u Hrvatskoj i naravno to će bit poveznao s njihovim državam članicima odnosno države iz koji oni dolaze, kazala je Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu.