Ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić ocijenio je u četvrtak kako je Hrvatska pokazala da zna adekvatno reagirati u složenim situacijama poput dvaju potresa 2020. te je zahvalio hrvatskim projektantima na doprinosu u poslijepotresnoj obnovi.
- Ponosni smo na vas što ste u ovih pet i pol godina od potresa pokazali da ova država, uz sve svoje mane, zna u tako složenim situacijama reagirati dobro i korisno za sve građane, rekao je Bačič na predstavljanju knjige ''Seizmičke obnove i rekonstrukcije'' na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.
Knjiga urednika Juraja Pojatine, Dragana Kovača, Krešimira Tarnika i Maria Todorića donosi dvadeset primjera obnove različitih tipova građevina, od fakultetskih zgrada i mostova do crkava, samostana i obiteljskih kuća. Svako poglavlje prikazuje stvarne projektantske odluke i rješenja te izazove s kojima su se suočili hrvatski inženjeri u praksi
U knjizi su, među ostalim, predstavljeni projekti obnove zgrada Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta u Zagrebu, nebodera Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Fakulteta političkih znanosti, Veslačkog kluba Mladost na Prisavlju, crkve svetog Franje i Franjevačkog samostana na Kaptolu, Starog mosta u Sisku te obiteljskih kuća i školskih objekata pogođenih potresom.
- Uz brojne izazove koje su prošli i koji su još pred nama, mislim da smo se etablirali kao država koja može u iznimnim trenucima biti i socijalna i koja će u trećem desetljeću 21. stoljeća iza sebe ostaviti trag na koji ćete vi biti ponosni, kazao je Bačić u obraćanju autorima i recenzentima knjige te pred ostalim uzvanicima.
Knjiga koju je izdao Hrvatski centar za potresno inženjerstvo predstavlja trijumf u postpotresnoj obnovi, istaknuo je resorni ministar, jer pokazuje široko znanje i inovativnost hrvatskih projektanata i arhitekata.
Obuljen Koržinek: Važnost stručne obnove kulturne baštine
Ministrica kulture i medija
Nina Obuljen Koržinek naglasila je važnost stručne obnove kulturne baštine te suradnje između inženjerske i konzervatorske zajednice
- Brzina kojom smo mi u Hrvatskoj, u okolnostima kovida, procijenili i popisali štetu, pripremili se svi zajedno za obnovu, pa ju onda i realizirali, jest primjer koji se teško može naći bilo gdje u svijetu. Mi smo bili prisiljeni raditi tako brzo jer smo imali rok za iskorištenje sredstava koja su nam stavljena na raspolaganje, rekla je Obuljen Koržinek.
Iskustvo stečeno u postpotresnoj obnovi omogućit će Hrvatskoj da bude od pomoći drugim državama ukoliko se nađu u sličnim situacijama, dodala je ministrica.
Recenzent knjige i stručnjak za potresno inženjerstvo Dražen Aničić kazao je da je ukupno 220 tisuća ljudi poginulo u potresima tijekom dvadesetog stoljeća u Europi, dok je u Hrvatskoj u istom razdoblju njih 30.
- Usporedbe radi, Turska koja je 14 puta veća od Hrvatske ima samo četiri potresna područja. Sjeverna Makedonija i Srbija imaju ih pet, Slovenija deset, a Hrvatska čak 17, napomenuo je Aničić.