Zagrebački i splitski Građevinski fakultet i Hrvatski centar za potresno injženjerstvo u Split su uspjeli privući brojne međunarodne stručnjake na 3. Znanstvenu konferenciju o potresnom injženjerstvu. Važno je podići svijest o seizmičkom riziku i važnosti poštivanja strogih pravila u graditeljstvu. Jedna od novina u zaštiti od potresa moglo bi biti i uvođenje seizmičkog certifikata za sve stambene objekte.
Potres u Zagrebu prije pet godina pokazao je u kakvu su stanju brojne građevine. Mnogi stambeni objekti u Hrvatskoj stariji su od pola stoljeća.
- Neki objekti su kvalitetnije izgrađeni, neki su lošije izgrađeni, pa i oni stariji od pedesetak godina i više godina ovisi vrsti nosivog sustava, jesu li zidane konstrukcije, jesu li armirano-betonske, čelične i o takvim stvarima ovisi hoće li neki objekt preživjeti iako je 50 godina ili više star, rekao je dekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije - Split prof. dr. sc. Neno Torić.
Čest je problem i rušenje nosivih zidova u višestambenim zgradama. Struka želi uvesti u zakonodavstvo seizmički certifikat.
- Jedna od ideja što komentiramo i sa ministarstvima je seizmički certifikat, jednostavno kao što ima energetski da implementiramo da ljudi dobiju informaciju što je i koliko je sigurna njihova građevina i onda oni mogu raditi male strateške planove, a država može raditi velike planove o obnovi stambenog fonda., naglasio je predsjednik Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo prof. dr. sc. Josip Atalić.
- Razmišljamo o potpuno novom zakonu o gradnji u koji bi se uvrstila i obveza, za određene objekte, definiranja seizmičkog certifikata koji bi odredio mehaničku otpornost i stabilnost zgrada, te ćemo o tomu raspravljati tijekom ove godine, rekao je Bačić u Splitu.
Na trodnevnoj konferenciji će, kako je najavljeno, oko 150 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva govoriti o postpotresnim iskustvima.
Bačić je rekao kako su uvođenje seizmičkog certifikata predložili stručnjaci Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, te bi uvođenje takvog certifikata bila novost u hrvatskom zakonodavnom sustavu koji definira gradnju. Dodao je kako bi se seizmički certifikat odnosio prije svega na zgrade za javnu namjenu.
- Kao što postoji energetski certifikat kojim se definiraju energetska svojstva zgrade tako bi i seizmički certifikat definirao mehaničku otpornost i stabilnost zgrada, objasnio je.
Istaknuo je kako je 2150 članova Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo obavilo više od 75 tisuća pregleda zgrada oštećenih u potresima i Zagrebu i na petrinjskom području.
- Napravili smo iskorak u obnovi tako što zgrade nismo vraćali u prijašnje stanje nego smo pristupili suvremenom konceptu konstrukcijske obnove tako što oštećene zgrade dižemo na mnogo višu razinu mehaničke otpornosti, kazao je Bačić.
Obuljen Koržinek: Obnova zagrebačke katedrale najsloženija
Ministrica kulture i medija
Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je do sada obnovljeno ili se obnavlja više od 500 zgrada na potresima pogođenim područjima Zagreba i Petrinje koja se obavljaju posredstvom tog ministarstva.
- U ovom trenutku obnova zagrebačke katedrale najsloženija je obnova u Europi nekog dobra kulturne baštine, istaknula je ministrica.
Objasnila je kako su se vrhunski domaći stručnjaci jako angažirali na tom projektu ne samo radi obnove katedrale nego kako bismo međunarodnim stručnjacima i organizacijama prezentirali naša postignuća. Kazala je da bi obnova tornja zagrebačke katedrale mogla trajati nekoliko godina.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!