Bačić: Obnavljamo skuplje, ali zato kvalitetnije i sigurnije

Za pet dana bit će šest godina od razornog potresa koji je pogodio Zagreb. Potkraj godine bit će i šesta godišnjica petrinjskog potresa. Obnova je završena na 14.600 lokacija, još traje na njih 1800. Preostalo je još oko 4300 lokacija na kojima bi obnova trebala biti gotova do kraja desetljeća.

Do sada je u obnovu ukupno utrošeno oko 4 milijarde 630 milijuna eura.

Ministarstvo graditeljstva priprema i novi zakon kojim bi se, uz potrese, regulirao odgovor na posljedice svih potencijalnih katastrofa.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u utorak je, nakon sjednice Savjeta za obnovu, izjavio kako su obnovljene zgrade podignute na visoku razinu potresne otpornosti, da se gradi skuplje, ali zato kvalitetnije i sigurnije.

Ministar Bačić istaknuo je kako je s današnjim danom završeno oko 14.600 lokacija, obnovljeno 55.000 stambenih jedinica, a 1800 lokacija se obnavlja diljem područja zagrebačkog i petrinjskog potresa. Dodao je i da je izgrađeno 512 obiteljskih kuća i 45 novih višestambenih zgrada na području Sisačko-moslavačke županije. Uz to, naglasio je, provodi se povijesni proces obnove zgrada zdravstvene, obrazovne i kulturne infrastrukture a uloženo je četiri milijarde i šesto trideset milijuna eura.

- Mi smo mogli brže obnavljati da smo krenuli u proces povrata u prijašnje stanje. Međutim, danas ne bismo imali ovakve zgrade niti privatne kuće. Danas te zgrade puno više vrijede. Suvremeni koncept protupotresne konstrukcijske obnove sigurno je značajno skuplji, ali ono što je važno, dugoročno je isplativiji, naglasio je ministar.

Obnoviti treba još, nastavio je, oko 4330 lokacija koje će biti dovršene do kraja desetljeća, a već iduće godine završit će se izgradnja obiteljskih kuća.

- Mislim da s ovim iskustvom više nema nekih posebnih izazova ili iznenađenja koja se mogu u obnovi dogoditi. Možda je najveći izazov u stvari ova globalna situacija u svijetu, rast cijena energenata, pa onda posljedično vjerojatno i rast cijena građevinskih materijala. To je nešto što može usložniti pitanje provedbe same obnove, pojasnio je ministar.

Profesor s Građevinskog fakulteta i član Savjeta za obnovu Josip Atalić istaknuo je kako je zadovoljan brojkama koje je iznio ministar.

- Stvarno sam ponosan kako ide ta sprega struke i politike i moram reći prije potresa mnoge su moje kolege govorile da nije bilo tako, ali sad mislim da idemo u jako dobrom smjeru. Na nama je da to sve iskoristimo i postavimo neki sustav za budućnost, odnosno da rezimiramo iskustva, naučimo sve lekcije i postavimo sustav za našu djecu, naglasio je Atalić.

"Zakon o katastrofama"

U tom smislu ministar Bačić najavio je novi zakon, kolokvijalno nazvan Zakon o katastrofama, koji bi podrazumijevao jedan širi odgovor za sve vrste nepogoda, nesreća i katastrofa koje nas mogu pogoditi. Plan je, rekao je, da do kraja godine bude u javnom savjetovanju.

Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost Irena Križ Šelendić istaknula je kako je u cjelovitu obnovu ušlo 229 javnih zgrada (bolnice, fakulteti, muzeji, zgrade kulturne baštine) koje su obnovom dobile priliku da se moderniziraju i povećaju svoju mehaničku otpornost i energetsku učinkovitost.

- Zgrade su sada produžile svoj životni vijek, ostat će duže u prostoru upotrebe i dobili smo jednu dodanu vrijednost koju prije nismo ni imali, naglasila je Križ Šelendić.

Kada je počinjala obnova - izazov je bio osigurati dovoljno građevinske operative. I mehanizacije i radnika sada je dovoljno.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj istaknula je kako se građevinski sektor stabilizirao i da se početni nedostatak radne snage nadomjestio stranim radnicima koji su odradili velik dio posla. Iako misli da su domaći radnici bolji, u ovih pet godina, naglasila je, strani su radnici nešto i naučili. Dodala je da se zbog budućih velikih investicija treba osigurati kako se ne bi ponovila 2011. i krah građevinskog sektora.

Dosad je u obnovu uloženo više od 4 milijarde 600 milijuna eura. U proračunu za ovu godinu osigurana je još milijarda. Sve kuće bit će dovršene iduće godine, a privatne i javne zgrade do kraja 2030. Priprema se i novi propis - radno nazvan zakon o katastrofama.

- Javlja se potreba da imamo jedan cjeloviti zakon koji bi ne samo odgovarao za sanacije šteta i obnove nakon potresa već i drugih prirodnih nepogoda koje nas mogu pogoditi, istaknuo je Bačić.

- Puno je tu tema koje bi taj zakon otvorio, od dugo spominjanog seizmičkog certifikata do ovih pregleda nakon potresa, do obnove nekih zgrada u cijeloj Hrvatskoj koje nisu zahvaćene potresom, rekao je Atalić.

Novi zakon mogao bi biti izglasan iduće godine.