Banožić: Motiv ulaska u Hrvatsku vojsku mora biti osjećaj pripadnosti domovini

- Kada promišljate o budućnosti morate razmišljati kako ljudi dolaze u sustav, ali i izlaze iz sustava Hrvatske vojske, što to u ovom trenutku imamo kroz dobrovoljno služenje vojnog roka, koliki je broj ljudi koji godišnje ulazi u sustav i što nas očekuje u idućih nekoliko godina. Riječ je o planu koji se odnosi na ljudske resurse, rekao je ministar obrane Mario Banožić komentirajući svoju izjavu o mogućnosti povratka obaveznog vojnog roka.

Dodao je da s ovim modelom Hrvatska ima do 1000 ljudi, koliko je planirano.

- Načelno bude 500-600 dobrovoljnih ročnika koji se pronađu u priči služenja vojnog roka i dio njih se pronađe u sustavu hrvatske vojske. Treba razmišljati kako povećati broj ljudi koji će ući kao ročnici i na koji način će se povećavati pričuva. Je li to obvezni vojni rok ili nešto drugo - to su teme za razgovor, rekao je.

Istaknuo je da ljudi žele obvezni vojni rok iz pogrešnih pobuda.

- Vjerojatno su to roditelji koji promatraju današnje okruženje. To nije dobar motiv. Motiv ulaska u Hrvatsku vojsku mora biti osjećaj pripadnosti Domovini, naglasio je ministar Banožić.

Na pitanje bi li premijer Andrej Plenković podržao tu odluku, Banožić je rekao da premijer podržava sve dobre odluke koje su vezane za modernizaciju, opremanje i unapređenje hrvatske vojske.

- Vjerujem da, ako pronađemo model koji je u skladu s Ustavom i prihvatljiv hrvatskom društvu, siguran sam da će podržati tu odluku, rekao je.

Dodao je da je vojska puno puta promatrana kao trošak.

- Ali kad vidimo situacije u kojima se nađemo, kao potpora civilnom društvu, kao što smo do nedavno imali potres i Covid-19, vidite koliko je potrebna Hrvatska vojska u broju i opremljenosti. Tada više nitko ne pita koliki je trošak, nego imate li nešto ili nemate. Hrvatska vojska nikad neće biti trošak društvu, naglasio je.

Milanović o uvođenju obveznog vojnog roka

Na pitanje što misli o uvođenju obveznog vojnog roka, predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je danas:

- Mene takve stvari zanimaju isključivo u funkciji obrambene sposobnosti Hrvatske. Naš Ustav je tu dosta jasan, dakle ne postoji ustvari obveza vojni rok. Ustav razrađuje dužnost svih sposobnih građana, muškaraca i žena, da sudjeluju prema sposobnostima. Ali oni koji ne žele, ne moraju. I to je stavak drugi, u tom smislu je Ustav dosta ograničavajući, rekao je.

- Iskustva drugih država su da 90 posto onih koji budu pozvani ili unovačeni, da se odlučuju za bijele kute, odnosno da to služe na neki drugi način zbog prigovora savjesti ili bilo kojeg drugog njihovog razloga. U Europi samo nekoliko država ima vojni rok, to su Švicarska, Austrija, Grčka, a ovo drugo su nekakve kombinacije. Čak ni Rusija nema vojni rok. Dakle, treba o tome dobro razmisliti, ali biti svjestan stvarnosti i jedinog kriterija, a to je obrambena sposobnost hrvatske države, dodao je napomenuvši i kako u to uključuje i dobrobit hrvatskih građana.

Na pitanje novinara bi li odgojne metode mogle biti motiv uvođenja obveznog roka, pitao je:

- Odgojne metode nad punoljetnim ženama i muškarcima?Vi imate punoljetnu djecu? Ja imam. Oni su punoljetni. Odnosno jedan je punoljetan. Ja ga ne mogu više odgajati. Što sam odgojio, odgojio sam.

Uvođenje obveznog vojnog roka bilo bi komplicirano za državu i za pripremu toga bi trebalo nekoliko godina jer je riječ o cijelom nizu logističkih i financijskih pitanja, rekao je.