Banožić: Izmjene Zakona o obrani ne ulaze u ustavne ovlasti Predsjednika

Ministar obrane Mario Banožić poručio je u srijedu kako se najavljenim izmjenama Zakona o obrani ne ulazi u ustavne ovlasti niti u izmjene ustavnih ovlasti Predsjednika RH.

- Najavljenim izmjenama pojašnjavamo članke zakona koji su ostali nedorečeni i koji se danas koriste u cilju guranja vojske na naslovnicama. Ja to želim maknuti, a isto tako i jačati pojedine pozicije zakona da ulaganja u vojsku budu još izdašnija, kazao je Banožić u Otoku gdje je bio na svečanosti Dana Grada.

Ministar je dodao da su mnogi pokušali iskoristiti Hrvatsku vojsku u dnevno-političke svrhe u posljednjih godinu dana te da su upravo zakoni i modernizacija potrebni vojsci. '

- Radimo na zakonu koji se pripremaju i bruse na Vladi i nadam se da će biti izglasani, nadodao je.

Izmjenama Zakona o obrani precizirati nedorečene odredbe

Premijer Andrej Plenković u Okučanima je kratko prokomentirao i temu eventualnih izmjena Zakona o obrani kojima bi se, kako pišu pojedini mediji, smanjile ovlasti predsjedniku Republike kao vrhovnome zapovjedniku.

- To je tema koja traje već jako dugo, a koliko ja znam ideja je ministra da se preciziraju neke odredbe koje su očito u Zakonu o obrani nedorečene i uzrokuju određene poteškoće. To nije nikakva nova tema, rekao je Plenković.

Treba stvari gledati trezveno i bolje ih regulirati, nije to neka tema oko koje se treba osobito dramatizirati, dodao je.

Mediji su ranije izvijestili da će Ministarstvo obrane uskoro uputiti u postupak javne rasprave prijedlog izmjena triju ključnih zakona, a između ostalog izrijekom će se propisati da u miru vojskom zapovijeda ministar obrane te da predsjednik više ne može umiroviti generale.

Riječ je o izmjenama Zakona o obrani, Zakona o službi u Oružanim snagama te Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.

Premijer Andrej Plenković i ministar obrane Banožić još su u svibnju najavili izmjene Zakona o obrani kojima bi se riješile "nedorečenosti pojedinih članaka".

Prema informacijama Jutarnjeg lista, u članku 70. Zakona o obrani preciznije bi se definiralo zapovijedanje i rukovođenje Oružanim snagama te bi se izrijekom navelo da u miru načelnik Glavnog stožera naredbe i druge odluke prima od ministra obrane i njemu je odgovoran za njihovu provedbu.

Iako i u članku 58. sadašnjeg zakona stoji da "o korištenju Oružanih snaga odlučuju Vlada ili ministar obrane u skladu s odredbama ovog zakona", godinama traju prijepori između predsjednika Republike i Vlade oko korištenja vojske u miru.

Mediji ističu da je tako bilo u vrijeme predsjednika Ive Josipovića, predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a posebno je eskaliralo u mandatu Zorana Milanovića.

Svi predsjednici pritom se pozivaju na Ustav, u kojem stoji da je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, i iz te ustavne definicije svi predsjednici zaključuju kako oni imaju glavnu riječ pri zapovijedanju vojskom, i u ratu i u miru.

No, Ustav se u području obrane i oružanih snaga, u skladu s Ustavnim zakonom za provedbu Ustava, ne primjenjuje izravno, već on definira da se "obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad Oružanim snagama Republike Hrvatske uređuju Ustavom i zakonom".

A Zakon o obrani je u tom slučaju vrlo jasan - u mirnodopsko vrijeme predsjednik Republike donosi naredbe samo u slučaju odlaska vojske preko državne granice, i to temeljem saborskih odluka donesenih na prijedlog Vlade.