Bašić: Međuvlasnički ugovor je temelj svake zgrade

Najkasnije do 1. siječnja 2027. svi suvlasnici u Hrvatskoj dužni su sklopiti usklađeni Međuvlasnički ugovor i novi Ugovor o upravljanju. Odredba je to Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Što je Međuvlasnički ugovor, što regulira i na što pripaziti pri njegovu sastavljanju.

Međuvlasnički ugovor i Ugovor o upravljanju

Savjetnik platforme Zgradonačelnik.hr i predstavnik suvlasnika Tin Bašić ističe kako je međuvlasnički ugovor temeljni dokument svake zajednice suvlasnika u Hrvatskoj.

Prema njegovim riječima, upravo taj ugovor definira odnose među suvlasnicima, utvrđuje pravila upravljanja zajedničkim prostorima te određuje ključne obveze i prava unutar zgrade.

- Međuvlasnički ugovor je temeljni ugovor svake zajednice suvlasnika. On regulira odnose, postavlja pravila igre, određuje što je zajedničko, a uključuje i kućni red, odredbe kućnog reda, visinu pričuve po kvadratu te prava i obveze suvlasnika. To je dokument na koji se oslanjamo kada dođe do problema, pojasnio je Bašić.

Kao primjer važnosti tog dokumenta naveo je situacije s kvarovima u stanovima, gdje je ključno utvrditi što pripada zajedničkoj, a što privatnoj imovini.

- Možemo imati situaciju da pukne vodovodna cijev u stanu. U tom trenutku moramo znati je li riječ o dijelu koji pripada suvlasniku ili o zajedničkom dijelu zgrade koji se financira iz pričuve. Upravo zato je međuvlasnički ugovor iznimno važan, istaknuo je.

Bašić je pojasnio i razliku između dvaju ključnih dokumenata u upravljanju zgradama.

- Imamo dva ključna dokumenta. Međuvlasnički ugovor uređuje odnose, prava i obveze unutar zajednice suvlasnika, dok Ugovor o upravljanju definira odnose između suvlasnika i upravitelja zgrade. Na temelju njega upravitelj zna svoja prava i obveze, a suvlasnici točno znaju što plaćaju, zašto plaćaju i što dobivaju zauzvrat, zaključio je Bašić.

Zgrada - zajednica s puno ljudi

Bašić ističe kako su odnosi u višestambenim zgradama često izazovni jer u istom prostoru žive ljudi različitih navika, stavova i načina života.

- Ljudi imaju različita stajališta, vjerovanja i način života. Zgrada je zajednica s puno ljudi, bilo da govorimo o manjoj zgradi od četiri stana ili neboderu s 120 stanova i 200 ljudi. Uvijek će nekome nešto smetati i zato je ključno tražiti kompromis, rekao je.

Dodaje kako u slučaju da zajednički život u određenoj sredini ne funkcionira, uvijek postoji mogućnost promjene okruženja.

- Možda zvuči grubo, ali ako život u zajednici ne funkcionira, možemo pokušati promijeniti zajednicu ili pronaći onu koja nam više odgovara, istaknuo je.

Razlika između predstavnika suvlasnika i upravitelja

Govoreći o upravljanju zgradama, Bašić pojašnjava razliku između predstavnika suvlasnika i upravitelja, naglašavajući da su njihove uloge jasno odvojene.

- Upravitelj i predstavnik suvlasnika nisu isto. Ja predstavljam suvlasnike u zgradi, a upravitelj po mojim nalozima, odnosno odlukama suvlasnika, provodi dogovoreno, rekao je.

Naglasio je i kako se sredstva pričuve ne uplaćuju upravitelju, nego na račun same zgrade.

- Mi ne uplaćujemo pričuvu upravitelju. Pričuvu uplaćujemo na račun naše zgrade. To je naš novac. Upravitelj je samo osoba ili tvrtka koja tim novcem upravlja po našem nalogu, pojasnio je.

Dodao je kako se iz sredstava pričuve podmiruju zajednički troškovi poput električne energije, vode, čišćenja i održavanja.

- Svaka zgrada mora imati svoj račun, a novac koji uplaćujemo je zajednički novac suvlasnika koji se koristi za održavanje zgrade, zaključio je Bašić.