Beroš: Nije istina da će tri milijuna Hrvata pohrliti na preventivni sistematski pregled

Ministar zdravstva Vili Beroš uoči sjednice Vlade komentirao je reformu zdravstva rekavši kako ga veseli da se o tome priča, no istovrememeno je istaknuo kako u javnost dolaze samo fragmenti reforme te da nema cjeline. 

- Desetljećima smo čekali da se pokrenu procesi, vjerujem da ćemo imati još nekoliko dana strpljenja do upućivanja prijedloga izmjena zakona o zdravstvenoj zaštiti na međuresorno usuglašvanje nakon čega slijedi javnog savjetovanja. Taj proces će trajati mjesec dana, bit će prezentirana cjelokupna reforma, rekao je Beroš i zamolio kritičare da sudjeluju u tome.

- Pitanje reforme zdravstva je nepolitičko pitanje, nacioonalnog značaja gdje svi trebamo postići konsenzus, poručio je.

- Mogu biti sigurni da će prijedlozi i rješenja, ako budu bolji od naših, biti prihvaćeni na dobrobit hrvatskog pacijenta. Nama u administraciji su na prvom mjestu pacijenti. Ja za sada čujem samo kritike na te fragmentirane dijelove reforme i to me žalosti. Kritika je dobrodošla i na osnovu nje možemo puno naučiti, ali lakše je kriztizirati nego biti konstruktivan. Reforma predstavlja cjelovit proces, postoji hodogram zbivanja do 2030. Pokušali smo sagledati sve što je loše u sustavu i naći prijedloge za ispravljanje tih stvari. Mogu li obećati i reći da će ti prijedlozi biti sto posto učinkoviti, naravno da ne mogu. Predložit ćemo najbolje što struka i administracija mogu iznjedriti, rekao je ministar.

Osvrnuo se na odnos javnog i privatnog i sistematske preglede:

- Kao što sam slušao struku u trenutku pandemije pa smo dobro prošli, slušam je i sad. S obzirom na naše loše životne navike, struka upozorava da moramo pojačati preventivu. Stoga se rodila ideja kako tu preventivu prevesti u jezik zdravstvenog sustava. Danas u javnom zdravstvenom sustavu ne postoje sistematski pregledi kao takvi, kao osiguranik ne možete ga zatražiti od obiteljskog liječnika sistematski. Postoji institut koji je dobiven za javne i državne namještenike putem kolektivnog pregovaranja o sistematskim pregledima. Obave sistematski, ali izostaje povratna veza s liječnicima, sa HZJZ-om koji mjeri stanje zdravlja nacije i ishodima liječenja. Neće biti dupliciranja. Pokušali smo iznjedriti koncept koji će omogućiti bolju brigu za zdravlje nacije.

Rekao je kako mu je svaka utemeljena kritika velika pomoć.

- Neće biti dodatnog opterećenja i dupliranja. Naglasak je na preventivnim pregledima koji se ne nalaze u obveznim sistematskim pregledima za javne i državne službenike i namještenike. Struka će za svaku dobnu ili spolnu skupinu odrediti intenzitet potrebe tih pregleda. Nije istina da će sada tri milijuna Hrvata pohrliti na preventivni sistematski pregled. Neke stvari će biti u godišnjoj, dvogodišnoj ili trogodišnjoj dinamici. Nedovoljno brinemo o zdravlju. Moramo povećati zdravstvenu pismenost i ovo je jedan od koraka na tom putu. Otkud krenuti nego od prvog koraka, rekao je Beroš.

- Naš zdravstveni sustav je doživio deformaciju, većina stvari odvija se na sekundardnoj i tercijarnoj zdravstvenoj razini. Primarna zdravstvena razina nam nije suficijentna, pogotovo u velikim sredinama. Moramo vratiti značaj i ulogu liječnika obiteljske medicine na mjesto koje mu pripada, on je prvi kontakt s osiguranikom. Rezultati zdrastvene statistike su poražavajući.

O javnom i privatnom

- Kad je riječ o javnom i privatnom, nikad nisam rekao da će se bilo kome zabraniti rad dodatno u slobodnom vremenu kod privatnih ustanova. S obzirom na prigovore na koje kao ministar moram reagirati o nedostupnosti zdravstvene zaštite, manjka termina, na to moram reagirati. Premda su postojali pravilnici koji reguliraju ovaj rad, moramo ih unaprijediti na korist pacijenata da manje čekaju, rekao je Beroš.

- Od 2018. do 2020. povećali smo broj specijalista u bolnicama za devet posto, istaknuo je Beroš odgovarajući na problem manjka liječnika.

- Privatni dio zdravstvenog sustava dio je hrvatskog zdravstvenog sustava, ali ne može služiti kao izlika za nefunkcioniranje javnog sustava, dodao je.

- Osobno mislim da bolnice koje imaju uvjete, organiziraju dvije smjene i da se poveća broj radilišta koji radi popodne. Tako bi se mogle smanjiti liste čekanja, rekao je Beroš.

O slučaju u KBC Osijek

Ministar zdravstva Beroš komentirao je i najnoviji slučaj trudnice kojoj nije omogućen pobačaj u KBC-u Osijek. Pacijentica je u veljači došla u bolnicu radi pobačaja, koji je, kako se navodi u otpusnom pismu, obavljen.

Tri tjedna nakon zahvata doznala je da je i dalje trudna. U bolnici su joj rekli da zbog navodne infekcije, za koju pacijentica nije znala, pobačaj nije bilo moguće izvesti. Rečeno joj je i da je prošao rok u kojem se može obaviti. Nakon toga pacijentica je o svom trošku otišla pobaciti u Nizozemsku. Beroš je rekao da je od ravnatelja bolnice tražio izvješće i kompletnu dokumentaciju. Kad je dobije, znat će se hoće li netko biti sankcioniran. 

- Čuo sam se jučer s ravnateljem. Očekujemo njihovo detaljno izvješće s očitovanjem liječnika koji su sudjelovali u pružanju zdravstvene zaštite. On mi je decidirano tvrdio da je prekid trudnoće vršio liječnik i to u ovom trenutku mogu komentirati. O ostalome ću se očitovati kad dobijem priopćenje pa i odlučiti postoje li elementi za postupanje inspekcije, neće se dugo čekati ako postoje elementi. Sukladno zakonu svaka zdravstvena ustanova u RH mora omogućiti slobodu izbora do određenog vremenskog termina, to je zakonska obaveza, rekao je Beroš.

Na stranicama KBC-a Osijek stoje rečenice koje se kose s Ustavom.

- Oko toga sam se čuo s ravnateljomKBC-a. Objava je skinuta, u tijeku je provjera postupka tko je napisao. Zasad se zna tko je odobrio i stavio, a ostalo će se vidjeti. Jasno sam rekao ravnatelju da se informacije koje nisu sukladno zakonu ne mogu objavljivati na njihovim stranicama pa i oko toga očekujem izvješće. O sankcijama eventualnim u ovom trenutku ne mogu govoriti, rekao je Beroš.