Beroš: Specijalizacije medicinskih sestara i tehničara pomiču granice

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je u utorak kako prvih 100 medicinskih sestara i tehničara koji su završili specijalističko usavršavanje u hitnoj medicini mijenjaju dosadašnji način funkcioniranja te predstavljaju reformu zdravstva koja odgovara na aktualne izazove. 

Beroš se uoči dodjele uvjerenja o položenom specijalističkom ispitu u djelatnosti hitne medicine i novih odobrenja za samostalan rad medicinskih sestara i tehničara specijalista u hitnoj medicini zahvalio polaznicima edukacije.

- To je najbolji način provođenja reforme zdravstvenog sustava realno, u pravom trenutku, na pravi način. Vi ste ti koji se prvi susreću s građanima, pacijentima koji su u potrebi, ozlijeđeni, bolesni ili u nekim akutnim stanjima i jako je važno da budete dodatno educirani, da imate dodatne kompetencije i znanja za pomoći im, rekao je ministar.

Dodao je da tako pomažu sustavu da reagira brže, bolje i kvalitetnije.

Vlada je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurala financijska sredstva u iznosu 13,2 milijuna eura za specijalističko usavršavanje 375 medicinskih sestra i tehničara koji će biti osposobljeni pružati širi opseg kompetencija i ovlasti pri zbrinjavanju pacijenata u životno ugrožavajućim stanjima, a u planu su i specijalistička usavršavanja iz drugih područja - onkologije, hematologije, kardiologije.

Beroš je istaknuo kako je to odgovor hrvatskog zdravstvenog sustava na aktualne izazove i kadrovsku situaciju te je reformska mjera kada je riječ o upravljanju ljudskim potencijalima, a potvrdio je i da uz veću odgovornost i edukacijski nivo ide i veća plaća, odnosno koeficijent.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević navela je kako specijalizacije za sestre i tehničare do sada nisu postojale te da je druga generacija polaznika edukacije već krenula. Istaknula je da su polaznici edukacija i do sada znali kako pomoći pacijentu i koji postupak primijeniti, ali to službeno nisu smjeli napraviti pa ove reformske promjene rješavaju taj veliki problem.

Grba-Bujević je dodala kako u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi radi 1778 medicinskih sestara, istaknuvši da ne moraju svi oni biti specijalisti, već određen broj koji su onda nosioci tima 2.

- Ovo je jedan poseban dan, poseban je dan zato što je hitna do sada već puno puta dokazala da probija granice pa tako eto i s ovim specijalizacijama, rekla je.

Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić rekao je kako je riječ o povijesnom danu za hrvatsko sestrinstvo, poručivši okupljenima da su napravili najveći iskorak u kadrovskoj reformi hrvatskog zdravstva u posljednjih 20 do 30 godina.

- Danas je možemo reći jedan veliki dan za hrvatsko sestrinstvo, vi ste prvi specijalisti sestre medicinske koje ste završile specijalističko usavršavanje i na neki način otvorii put daljnjem razvoju sestrinstva u RH, ustvrdio je.

Voditelj Programa specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine Antun Bajan rekao je kako je ovime nakon dugog niza godina sestrinstvo u Hrvatskoj uz vertikalno obrazovanje dobilo i horizontalno pa sada sestrinstvo uistinu postaje profesija te ima sve ono što ima ne samo europsko nego i svjetsko sestrinstvo.

- Dakle, nakon 18 godina i mjesec dana nakon osnivanja prvog povjerenstva za specijalizacije u sestrinstvu dobili smo prvu generaciju vas, vas prvih 100 koji ste svojim radom zaslužili ovdje gdje jeste, rekao je Bujan.

Osmijesi na licima, stručno napredovanje u rukama.

- Uvjerenje o završnoj specijalizaciji , napokon, npr. reanimacija, mi možemo napraviti nekakvu osnovu, pripremiti pacijenta za reanimaciju, polijepiti AVD, upaliti defibrilator, ali nismo dosad npr. samostalno smjeli davati adrenalin i kordarone koji su uz samu defibrilaciju ključni argumenti, znači da bi pacijent mogao preživjeti u određenom ritmu u kojem se nalaze u tom momentu, to sada možemo davati samostalno, pojasnila je bacc. med. techn. Kristina Perinić.

- Ovo je, recimo, san svih nas tehničara koji su dugo u djelatnosti hitne, stvarno smo ovo dugo čekali, evo mogu reći u svoje osobno ime, dodala je bacc. med. techn. Ive Miletić.

Samostalno će moći primjenjivati 17 lijekova, dobro znaju da veće kompetencije znače i veću odgovornost. Rast će i plaće.

Sinoć dva noćna leta helikopterske hitne

Beroš je rekao kako helikopterska hitna medicinske služba u srpnju počinje s noćnim letovima za što su pripremili heliodrome te su noćas već bila dva takva leta na otocima, a do sada je u tri mjeseca bilo više od 230 intervencija, najviše na obali.

Dio Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava RH (CEZIH) jutros nije radio, a Beroš je rekao kako nije riječ o hakerskom napadu te sustav već funkcionira.

- Riječ je o određenim disfunkcionalnostima koje se javljaju s vremena na vrijeme. Razlog je neadekvatna informatička struktura u samom HZZO-u, upravo stoga je pokrenut postupak migracije cjelokupnog CEZIH-a u Centar dijeljenih usluga, gdje je informatička infrastruktura puno bolja i garantirat će u budućnosti da ovakvih zbivanja neće biti, objasnio je Beroš.

Dodao je kako proces migracije traje više od godinu dana jer je kompleksan, ali ide predviđenim tijekom.