Na sudovima bijeli štrajk, sucima se pridružili i državni odvjetnici

Prvi je dan bijelog štrajka sudaca, kojima se pridružuju i državni odvjetnici. Mjere upozorenja trajat će dva tjedna, za to vrijeme bit će odgođene sve radnje u prvostupanjskim i drugostupanjskim sudskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta. 

Udruga hrvatskih sudaca objavila je da je odaziv na mjere upozorenja sudaca veći od 80%, dok ministar Malenica napominje da je efekt štrajka sudaca 22% otkazanih ročišta.

U "Palači pravde" ujutro je bilo bez velikih gužvi. Danas su odgođena ročišta na osječkom Općinskom sudu gdje je 70% sudaca održalo samo ona hitna. Jedno od ročišta koje se održalo vezano je za suđenje braći Mamić.

Većina sudaca u Splitu odlučila je da ipak neće provoditi tzv. mjere upozorenja.

Prema podacima Udruge sudaca za cijelu zemlju više od 80% ih je u bijelom štrajku. A na nekim sudovima svi.

U Dubrovniku i Metkoviću je stopostotan odaziv na bijeli štrajk. Ljudi danas na sud dolaze obaviti neke manje obveze, kazala je novinarka
Nikolina Ćosić. 
- Održavaju se samo hitna ročišta, odnosno ona čija bi odgađanja građanima donijelo nenadoknadivu materijalnu štetu, dodala je Ćosić i navodi da su građani već trebali biti obaviješteni ako su među onima čija su ročišta odgođena. Ako imaju nekih nedoumica, mogu telefonom kontaktirati sudove. 

- Zadovoljni smo jer je odaziv veći nego u svibnju prošle godine. To nije nikakvo čudo s obzirom na ponašanje izvršne vlasti prema nama i neispunjavanje dogovora koji smo postigli, kazala je Vesna Horvath iz Udruge hrvatskih sudaca.

- Na općinskom sudu u Osijeku ima 39 sudaca. Od tih 39 oko 70% provodi mjere upozorenja. Rade se samo hitne stvari i one u kojima bi mogla nastati nenadoknadiva šteta. To svaki sudac procjenjuje u svom predmetu, izjavila je Vanda Horvat, glasnogovornica Općinskog suda u Osijeku.

Osim stranaka čija su ročišta odgođena, posljedice će osjetiti i odvjetnici, i to na vlastitom džepu.

A ovaj štrajk ne zove se tako. Naziva se bijeli štrajk ili mjere upozorenja. Suci, naime, nemaju pravo na štrajk jer kao pravosudni dužnosnici ne mogu imati sindikat, objašnjava stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac.

- Čini mi se da ovo u stvarnosti zapravo jest štrajk jer se ne obavlja jedan dio posla i bojim se da bi taj štrajk mogao biti nezakonit kad bi se ocjenjivala njegova zakonitost pred sudom. Naravno tu postoji jedan drugi problem - da bi zakonitost štrajka sudaca utvrđivali suci, prvo županijskog pa onda i Vrhovnog pa je moguće da onda štrajk ne bi bio nezakonit, rekao je Viktor Gotovac, Katedra za radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

 No sami zahtjevi sudaca, dodaje Gotovac, nisu nerazumni. O njima će se još pregovarati. I Ministarstvo i Udruga sudaca najavili su da su spremni za nastavak dijaloga, no ne zna se još točno kada. Štrajku sudaca pridružili su se i državni odvjetnici, ali na naš upit nisu mogli reći kakav je odaziv. 

Malenica: Zbog 'bijelog štrajka' otkazano tek 22% ročišta

U Ministarstvu pravosuđa raspolažu drukčijim podacima od Udruge sudaca.

Ministar pravosuđa Ivan Malenica izjavio je da je efekt tzv. bijelog štrajka sudaca i državnih odvjetnika samo 22% otkazanih ročišta te da se većina pravosudnih dužnosnika nije odazvala mjerama upozorenja, iako sudačka udruga tvrdi da je odaziv veći od 80%.

- Prema podacima iz sustava eSpis s kojima mi raspolažemo, danas je od 2077 ročišta odgođeno njih 741, što je otprilike 35%. Prosječno dnevno otkazivanje ročišta je oko 13%, tako da je efekt ovog štrajka sudaca danas 22% otkaznih ročišta. Ne znam odakle podatak da je 80% sudaca u štrajku, rekao je resorni ministar u izjavi medijima nakon sastanka vlade s predstavnicima državnih sindikata održanog u Ministarstvu rada.

U UHS-u kažu da su o odgodama rasprava dogovorenih za ponedjeljak stranke obaviještene putem e-komunikacije i svojih opunomoćenika, tj. odvjetnika pa stranke upućuju da se kod njih raspitaju o daljnjim koracima. Odgođena ročišta, dodaju, bit će zakazana u najkraćem roku nakon završetka mjera.

U sljedeća se dva tjedna, do petka 2. veljače, odgađaju sve radnje u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta. Za vrijeme trajanja mjera upozorenja svi suci bit će na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti cijelo radno vrijeme.

Mjere će se prekinuti i ranije, dođe li do ponude izvršne vlasti kojom bi se ispunilo obećanje iz svibnja 2023. izrada jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom bruto plaćom isplaćenom zaposlenima u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu DZS, te sustav platnih razreda. Riječ je o jednakim zahtjevima koji su izneseni i prihvaćeni u svibnju 2023., te je obećano da će se implementirati do kraja te godine, što se nije dogodilo, kažu u sudačkoj udruzi.

Ističu i da su sve mjere koje poduzimaju usmjerene boljem, učinkovitijem i kvalitetnijem pravosuđu te konačnom sustavnom rješenju kroničnih problema pravosuđa.

U daljnjem postupanju suci će, kao i kod provedbe mjera u svibnju 2023., postupati odgovorno prema strankama i javnosti, te službenim obavijestima iznositi stajališta udruge. Novi sastanak Upravnog odbora UHS-a održat će se najkasnije 1. veljače 2024.

S obzirom na više puta ponavljanu neistinu, UHS i ovim putem ističe kako udruga nikada nije namjeravala sudjelovati u opstrukciji izbora niti pozivati svoje članstvo na to. Molimo medije da mjere upozorenja i nazivaju takvima, jer suci kao pravosudni dužnosnici nemaju pravo na štrajk, navode u priopćenju.

Mjerama upozorenja pridružila se i Udruga hrvatskih državnoodvjetničkih dužnosnika (UHDD) koja nije sudjelovala u prošlogodišnjem sudačkom bijelom štrajku.

Predsjednik Vrhovnog suda donio uputu o radu sudova tijekom mjera upozorenja

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić donio je uputu o radu sudova tijekom provedbe mjera upozorenja sudaca i državnih odvjetnika koji traže veće plaće.

Dobronić je u uputi poručio predsjednicima prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova da prate rad suda tijekom provedbe mjera upozorenja na način da se i dalje rješavaju predmeti u kojima građanima i poduzetnicima prijeti nenadoknadiva šteta.

- Sva ostala ročišta koja su određena u razdoblju mjera upozorenja mogu se odgoditi, uz preporuku da se strankama istovremeno odredi novi termin ročišta, dok se sudovi u predmetu u kojem se ročište neće održati o tome prethodno poslati obavijest strankama ili punomoćenicima, ističe Dobronić.

Predsjednik najvišeg suda u uputi navodi kako se ročište treba održati u slučaju da sud zbog kratkog vremena ne može obavijestiti stranku o odgodi ročišta i to u slučaju da stranka u predmetu nema punomoćenika.

Uz to, zadužuju se predsjednici sudova da tehnički olakšaju komunikaciju stranaka sa sudom kroz pojačani rad službenika na telefonskoj centrali, objavom telefonskih brojeva putem kojih stranke mogu dobiti informacije, objavom e-mail adrese putem kojih stranke mogu komunicirati sa sudom.

Dobronić je poručio predsjednicima županijskih sudova da o njegovoj uputi obavijeste predsjednike općinskih sudova.

Suci Visokog kaznenog suda jednoglasno se pridružili mjerama upozorenja

Suci Visokog kaznenog suda (VKS) jednoglasno su se pridružili provedbi mjera upozorenja zbog čega će sjednice drugostupanjskih vijeća tog suda biti odgođene, osim u hitnim predmetima i onima u kojima prijeti nenadoknadiva šteta, priopćio je prizivni sud.

VKS je izvijestio da su suci tog apelacijskog suda održali sastanak vezan za uputu predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, a u svezi organizacije rada sudova tijekom provedbe mjera upozorenja.

Što traže suci i državni odvjetnici?

Suci i državni odvjetnici traže donošenje Zakona o plaći i materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, koji će osim sada ponuđenog dijela materijalnih prava, u potpunosti urediti plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika, sukladno postignutim standardima u državama članicama Europske unije.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, koji je po dužnosti čelnik sudbene vlasti, ustvrdio je da će tijekom mjera osigurati provođenje hitnih postupaka te poduzimanje svih radnji kako bi stranke bile što manje oštećene. To je od predsjednika najvišeg suda zatražila i Hrvatska odvjetnička komora, navodeći da stranke i njihovi odvjetnici još osjećaju posljedice lanjskih mjera upozorenja i štrajka sudskih službenika.

Ministar pravosuđa Ivan Malenica kazao je da su suci i državni odvjetnici krenuli u mjere nakon što su odbili prijedlog Ministarstva i povećanje neto primanja za 700 eura, čime su preuzeli odgovornost za štrajk, ali i njegove posljedice. Ministarstvo je odbacilo i tvrdnje predsjednika Vrhovnog suda da Vlada ne poštuje trodiobu vlasti, stavlja se u superiornu poziciju prema sudstvu i ponaša kao poslodavac sucima.