Ovi su izbori jedni od najzahtjevnijih za provedbu unatrag 30 godina.
Hrvatski birači danas izlaze na birališta kako bi izabrali 10. saziv Hrvatskog sabora i odlučili tko će imati priliku formirati novu Vladu i iduće četiri godine voditi državu. Birališta za izbore na kojima se bira 151 saborski zastupnik na mandat od četiri godine - otvorena su u 7 sati, a zatvaraju se u 19.
Do 16:30 na birališta je izašlo 34,04% birača (1.149.397 ljudi), što je slabija izlaznost nego prije četiri godine, kada je u isto vrijeme bila 37,21 posto. Najveći odaziv je u prvoj (37,67 posto), desetoj (36 posto) i u sedmoj jedinici (35,71 posto), a najmanji u petoj, osmoj i četvrtoj - u rasponu od 30,88 do 32,6 posto.
Prema gradovima, najveća izlaznost je u Gospiću (38,83), Virovitici (38,76) i Karlovcu (37,42), a najmanja u Vukovaru (30,64), Slavonskom Brodu (30,75) i Rijeci (30,78).
Po županijama najveća je izlaznost u Dubrovačko-neretvanskoj (37,84), Karlovačkoj (36,79) i Gradu Zagrebu (36,45), a najmanja u Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Zadarskoj.
Što se tiče BiH, 2016. je glasalo oko 15.000 birača, a danas do 16.30 sati 19.085, rekla je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić za HRT.
Na Braču i u Vodicama pojavio se veći broj osoba koje glasuju izvan svog mjesta prebivališta. Fabijančić-Križanić rekla je da je problem vrlo brzo riješen.
- Iz Splita je vrlo brzo dostavljen potreban broj listića tako da je sve u redu, rekla je Fabijančić-Križanić.
Izborna nedjelja protječe uredno, a glasači poštuju propisane epidemiološke mjere, doznaje se u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).
- Na biračkim mjestima, a samo redovitih je više od 6.500, sve je uglavnom u redu, građani su disciplinirani, birački odbori rade svoj posao, kaže glasnogovornik i član DIP-a Slaven Hojski.
Do 11.30 na birališta je izašlo 18,09% građana. Za usporedbu, na prošlim parlamentarnim izborima 2016. godina do 11.30 izašlo je 18,86% građana, rekao jeHojski.
Prijepodne svoje je pravo u Hrvatskoj iskoristilo 620 tisuća birača, odnosno 18,09 posto što je samo 20-ak tisuća manje u odnosu na izbore iz 2016. godine. Prije nepune četiri godine, u istom je vremenu glasovalo 640 tisuća birača, odnosno 18,7 posto.
Oko kršenja izborne šutnje, koja je na snazi od subote u ponoć do večerašnjeg zatvaranja birališta u 19 sati, najviše je poziva oko sms-ova i e-mailova, a to pokušavamo riješiti sa HAKOM-om, kaže Hojski.
Nove podatke o odazivu, DIP će objaviti u 17 sati.
● U cijeloj Hrvatskoj 55 birača zaraženih koronavirusom zatražilo je da im se omogući glasovanje na nedjeljnim izborima za Hrvatski sabor. Najviše (24) ih je u 4. izbornoj jedinici, 16 ih je u 1., devet u 5., četiri u 7. i dva u 10. izbornoj jedinici. Opširnije
● Velik je broj Šibenčana koji su od ranog jutra došli iskoristiti svoje biračko pravo. Bit će stoga zanimljivo vidjeti prve informacije DIP-a o odazivu birača. Opširnije
● Sva su biračka mjesta uredno otvorena i početak glasovanja protječe u redu, kažu u DIP-u.Opširnije
Izbore provodi oko 75 tisuća ljudi, u skladu s propisima i preporukama. Paravani i glasačke kutije - postavljeni su tako da se poštuje međusobna udaljenost birača od metar i pol. Na ulazima u prostorije postavljen je dezinficijens za ruke.
Naša je ekipa provjerila kakva je situacija na biralištima i to na biračkom mjestu u Zagrebu na Trnjanskoj:
U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora, odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj, 8 pripadnici nacionalnih manjina u posebnoj, 12. jedinici. Za svako mjesto u Saboru u prosjeku se natječe 17 kandidata čija je prosječna dob 48,6 godina.
Pravo glasa ima 3.860.000 birača za koje je u Hrvatskoj i 42 države u inozemstvu otvoreno ukupno 6999 biračkih mjesta. Izbore provodi oko 75 tisuća ljudi, a nadzire ih oko 8500 promatrača.
Preferencijski glas
Birači će na izborima moći koristiti preferencijski glas, na listi za koju će glasovati moći će zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost, to jest preferiraju ga u odnosu na sve druge. Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, ima prednost pred ostalima, neovisno gdje je smješten na listi.
Na birališta s maskom i penkalom
Svi se na biračkim mjestima moraju držati mjera zaštite od zaraze koronavirusom koje su preporučili epidemiolozi. Za članove biračkih odbora to znači držanje međusobnog razmaka od metra u pol, obvezno nošenje maski, preporučeno nošenje rukavica, redovitu dezinfekciju ruku itd.
Birači pak, kod ulaska na biralište, moraju dezinficirati ruke, preporučuje im se nošenje maski i da ponesu kemijsku olovku kojom će glasovati, da u prostoriju ulaze i izlaze jedan po jednan poštujući propisani razmak od metra i pol koji moraju održavati i dok čekaju ulazak na biračko mjesto.
Jedni od najzahtjevnijih izbora
Zbog epidemije koronavirusne bolesti i mjera zaštite, ovi su izbori jedni od najzahtjevnijih za provedbu unatrag 30 godina. Potvrđuje to i činjenica da je tek u petak poslijepodne konačno odlučeno kako će i zaraženi koronavirusom moći glasovati uz pomoć osobe od povjerenja koja će po njihovoj ovlasti i uputi ispuniti glasački listić te kako će se 'omekšati' upute za glasovanje u domovima za starije u kojima nisu određena posebna biračka mjesta.
Članovi biračkog odbora moći će doći ispred doma ili, ako se radi o nepokretnom korisniku, s posebnom zaštitnom opremom ući u dom i omogućiti mu da iskaže svoju biračku volju. U petak je objavljeno i kako biračko pravo želi iskoristiti 476 od oko pet tisuća osoba u samoizolaciji. Birači ne bi trebali posebno strahovati
HRT koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi Vam pružio bolje korisničko iskustvo o čemu više možete pročitati OVDJE. Ako ne želite dopustiti da HRT na vaše računalo upisuje kolačiće, možete to spriječiti postavkama Vašega internetskog preglednika.