08:56 / 20.05.2019.

Autor: HRT

Bivši učitelji Olga i Srećko u mirovinu su otišli sa 65, ne misle da učitelji mogu raditi dulje

-

-

Foto: - / -

Srećko Ptiček i Olga Đekić Vojnović maturirali su prije 50 godina. Srećko je umirovljeni učitelj tehničke kulture i fizike, a Olga biologije. Završili su Pedagošku gimnaziju u Zagrebu. Bili su aktivni članovi školskih sindikata.
Srećko Ptiček i Olga Đekić Vojnović maturirali su prije 50 godina. Srećko je umirovljeni učitelj tehničke kulture i fizike, a Olga biologije. Završili su Pedagošku gimnaziju u Zagrebu. Bili su aktivni članovi školskih sindikata.

Njihova norijada bila je malo drukčija nego danas. - Zviždanje je bio jedini eksces koji smo napravili, za razliku od današnjih maturanata s brašnom i šećerom", kaže Srećko. Slaveći norijadu s prijateljima iz razreda, prisjeća se, unajmio je fijaker kojim su se vozili od Savskog mosta do Gornjeg grada. Bilo im je važno na odlasku iz srednje škole zahvaliti učiteljima i kupiti im cvijeće.

Državne mature u njihovo doba nije bilo. Polagao se, kaže Srećko, hrvatski jezik kao obvezan predmet, zatim povijest pa predmet po izboru učenika (a ponuđeni su bili engleski i ruski jezik te zemljopis).

- Ja nisam imala zemljopis kao Srećko, ja sam imala ruski jezik i biologiju. I imala sam praktičan rad, pokuse, naslov mog rada bio je "Funkcije ista". Sjećam se tih pokusa, kako sam ih morala prezentirati pred povjerenstvom, dodaje Olga.

Bili su članovi školskih sindikata. Srećko je bio član Sindikata hrvatskih učitelja, a Olga članica Školskog sindikata Preporod.

Prisjetili su se i kako je došlo do raskola. Naime, na pitanje jesu li ti sindikati, kao i danas, i tada "bili u ljubavi", Srećko odgovara:

- Nisu. Zato što je loše počelo. Kandidati koji su se kandidirali za predsjednika sindikata nisu bili zadovoljni izborom i formirali su svoje sindikate pa su iz jednog sindikata, nažalost, nastala tri. Svatko misli da je Bogom dan, da zna najbolje, a u principu cilj nam je svima jednak. I po meni je tu i danas pogreška, da postoje tri sindikata u osnovnom školstvu. Cilj je zajednički, a čak se psi i mačke bolje druže i slažu nego sindikat Preporod i moj bivši sindikat, Sindikat hrvatskih učitelja. Ja sam i danas aktivan u sindikatu i idem na različite akcije. Kivan sam, ljut sam što suradnja nije bolja jer bi uspjeh bio kvalitetniji.

Olga je ispričala svoje viđenje povijesti. Rastanak se, kaže, dogodio zbog drugih razloga.

- S obzirom na to da u to vrijeme rukovodstvo Sindikata hrvatskih učitelja nije vodilo sindikat onako kako treba i mi nismo bili zadovoljni rukovodstvom, jednostavno smo se ispisali iz sindikata. I jedna grupa profesora osnovala je novi - Hrvatski školski sindikat Preporod.

Objašnjava i razliku između dvaju sindikata.

- Osim toga programa koji je vodio Sindikat hrvatskih učitelja, mi smo, za razliku od njih, sindikat i za osnovno školstvo, i za srednje školstvo i za sve radnike, odnosno spremačice i ostalo osoblje koje radi u školi. Mi se razlikujemo puno od njih zato što imamo drukčije programe rada, imamo drukčije vodstvo, rekla je.

- Zaduženja, osposobljenost i opremljenost škola te sam status učitelja, bilo je ono čime su se sindikati bavili i tada, kaže Srećko. Dvanaest reformi koje "su zvali reformama" u posljednjih 25 godina nije, ističe, prošlo jer su se, prema njegovu mišljenju, fiktivno provodile. "Nikada se", dodaje, "nije počelo od stvarnog temelja na kojemu bi se vršila nadogradnja".

- I nijedna nije uspjela. Tvrdim da ni ova neće uspjeti. Jer nema financijske potpore, kaže.

I Olga i Srećko u mirovinu su otišli sa 65 godina. Srećko s 39 godina, šest mjeseci i 18 dana radnog staža, Olga s 43 godine i 9 mjeseci staža. Slažu se u jednom, odlazak u mirovinu sa 67 godina nema smisla.

- Ne znam uopće koja bi profesija izdržala takav tempo do 67. godine. Ako pogledate malo oko sebe ljude, a čovjek je društveno biće, onda prihvatimo realnost. Da nam daju samo igle u ruku i možemo početi heklati sa 67 godina. Žale se stalno da mirovinski fond propada. Nisu ga učitelji upropastili, upropastili su ga neki drugi. I plaše građane i zaposlenike. Jedva čekam broj potpisnika inicijative "67 je previše", poručuje Srećko.

Olgino je mišljenje da rana starost počinje sa 65, a traje do 74. godine.

- Zatim slijede srednja i duboka starost. Mislim da do 67. nema smisla jer u većini slučajeva ljudi nisu zdravi. Ne samo fizički. Što se tiče današnjih učenika koji bi trebali biti u to vrijeme umirovljenici... Vi kad pogledate tu djecu, oni danas imaju jako puno bolesti. U to će se vrijeme javiti i njihove profesionalne bolesti, koje će tijekom radnog vijeka isto dobivati, upozorava.

Pogledajte razgovor.
-

-

Foto: - / -

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!