Blagdan blaženog Alojzija Stepinca

U Župi Presvetog Trojstva u Krašiću obilježena je proslava Stepinčeva. Središnje euharistijsko slavlje predvodio je msgr. Ratko Perić.

U Župi Presvetog Trojstva u Krašiću obilježava se proslava Stepinčeva. Priprema za obilježavanje blagdana blaženog Alojzija Stepinca u povodu 60. godišnjice njegove smrti počela je 1. veljače. Tim povodom tijekom devet dana služene su svete mise u nekoliko župa.

Središnje euharistijsko slavlje u Župi Presvetog Trojstva u Krašiću predvodio je msgr. Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski. U propovijedi je iznio svjedočanstva o događajima koji su se zbili u četiri dana nakon smrti Stepinca. Rekao je da je prvo čudo bila promjena prvotnog stava njegovih komunističkih progonitelja Tita i Beograda o pokopu u zagrebačkoj katedrali, od 'ni govora', do toga da je četiri dana poslije, uz molitvu 16 biskupa, 500 svećenika i 180 bogoslova, u zagrebačkoj katedrali ipak održana sprovodna misa.

Bozanić: Stepinčevo mučeništvo dobilo nove grane i mladice

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u zagrebačkoj Katedrali euharistijsko slavlje. U propovijedi je kazao kako je smrt kardinala Alojzija Stepinca prije šest desetljeća u očima neprijatelja izgledala kao završetak koji zemlja treba zauvijek prekriti i sakriti te da cilj neprijatelja nije bio samo kardinal, nego i Crkva, a u konačnici sam Krist i kršćanstvo.

- Uz takav pristup razumljiva je bila zbunjenost i nesigurnost komunističkih vlasti, kada su se pitali gdje je za njih bolje pokopati kardinalovo tijelo", rekao je dodavši kako su za to imali svoje razloge jer su pocjenjivali političke utjecaje i gibanja. Ocijenio je kako je u Hrvatskoj i diljem svijeta Stepinčevo mučeništvo dobilo nove grane i mladice te dodao kako je posebno odjeknula Stepinčeva smrt i beatifikacija u čijem se svjetlu tada čitao život Crkve i hrvatskoga naroda.

Hrvatskog kardinala 1998. blaženim je proglasio preminuli papa Ivan Pavao II., a papa Franjo još nije odlučio hoće li ga proglasiti svetim. On je osnovao savjetodavno mješovito povjerenstvo Katoličke Crkve i Srpske pravoslavne Crkve koje bi trebalo približiti stajališta o Stepincu. Predstavnici središnje, regionalne i lokalne vlasti položili su nakon mise vijence podno spomenika Alojziju Stepincu te su, kao i mnogobrojni vjernici, posjetili spomen-dom tog blaženika, gdje je prije 60 godina umro u kućnom zatočeništvu.

 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković obećao je na sjednici Općinskoga vijeća financijsku pomoć Vlade i ministarstava radi obnove župne kuće, spomenika kulture nulte kategorije te za druge potrebne sadržaje u Dolini kardinala radi rastućega vjerskog turizma te zbog činjenice da je iz obližnjeg Pribića Prekriškog potekao i drugi veliki kardinal 20. stoljeća Franjo Kuharić. Objasnio je kako je to potrebno zbog veličine blaženika Alojzija Stepinca, koji je u vrlo zahtjevnim okolnostima bio čvrst i koji se u vrijeme NDH znao suprotstaviti rasističkim zakonima. Doživio je progon komunističkih vlasti, no obranio je Katoličku crkvu i njezinu pripadnost Svetoj Stolici.

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner opisao je životni put Alojzija Stepinca, uvijek nepokolebljivog u vjeri, domoljublju i čovjekoljublju, ističući da svoj narod nije htio napustiti ni kada mu je život bio ugrožen i kada su mu nudili da se spasi od progona i smrti odlaskom u inozemstvo.