Nadbiskup Uzinić: Porastu mržnje prema strancima treba se oduprijeti

Blagdan je Tijelova, kojim Katolička Crkva slavi ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri na Veliki četvrtak prije muke Isusa Krista, a slavi se deveti četvrtak nakon Uskrsa. Mise su služene diljem Hrvatske. 

U najstarijoj riječkoj župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije održana je svečana misa, a potom je procesija krenula središtem staroga grada.

Nadbiskup riječki Mate Uzinić osvrnuo se na porast mržnje prema strancima u Europi, čemu se, kaže,treba oduprijeti.

- Mi kršćani kao da smo postali jedna od najnetolerantnijih skupina u društvu. Kakva je situacija po tom pitanju u našoj domovini? Je li Isus kojeg ovdje primamo doista u nama izlazi na ulice našeg grada i naših gradova, ili dolazi s nama unutar naših obitelji i oplemenjuje naše odnose? Je li on uključen u život naše društveno-političke zajednice po onim izborima koje činimo, po riječima koje govorimo? upitao je.

Blagdan Tijelova proslavili su i vjernici u Vukovaru svečanom misom u crkvi sv. Filipa i Jakova apostola, a zatim i tijelovskom procesijom koja se u gradu na Dunavu održava već 300 godina. Prvi put procesija je prošla samim povijesnim središtem Vukovara i, na putu do kapele sv. Roka, iz Srijema ušla u Slavoniju.

- Prema našim samostanskim kronikama ovo je prvi put da tijelovska procesija prelazi Vuku i dolazi do crkve sv. Roka. Bio je jedan pokušaj davne 1757. godine, ali zbog velikog nevremena procsija se zaustavila kod samoga mosta i nije mogla ići dalje, kazao je fra Tonino Vučemilović, gvardijan Franjevačkog samostana i župnik Župe sv. Filipa i Jakova apostola u Vukovaru.

Obilježavanje Tijelova počelo u 13. stoljeću

Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji, u jednom viđenju punoga mjeseca, na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat.

Na zamolbu svete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj biskupiji uveo je blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove - sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.

Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

Nakon ta dva događaja papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo i taj naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovim Tijelom.

Događaj u Ludbregu

Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise - pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledavši da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.

Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu, ali je dopustio javno štovanje relikvije, što čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.

Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.