Blagdan je Tijelova ili Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove
Blagdan je Tijelova ili Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, jedan od najvećih katoličkih blagdana. Slavi se devetog četvrtka nakon Uskrsa, u spomen na Posljednju večeru i ustanovljenje euharistije. Od jutra diljem zemlje održane su procesije i misna slavlja.
Tijelovo u Rijeci: Misa u Veloj crikvi i procesija Starim gradom
U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, Riječanima poznatijoj kao Vela crikva, jutros je održano svečano misno slavlje koje je predvodio riječki nadbiskup Mate Uzinić.
Svetkovina Tijelova i ove je godine ovdje okupila veliki broj vjernika iz Rijeke, ali i šire okolice.
Uzinić: Trebamo biti Crkva mostova, a ne zidova
Treba nam društvo u kojem svi mogu primati i davati, i to prvenstveno svoju ljubav koja služi zauzimanju za drugog i osobnu svetost, da budemo Crkva mostova, a ne zidova, istaknuo je riječki nadbiskup
Mate Uzinić na misi povodom blagdana Tijelova u četvrtak.
Riječkoj nadbiskupiji bi živjeti Kristovim životom značilo da se nećemo predati zatvorenosti i samodostatnosti pojedinaca, skupina i župa nego izgrađivati je kao tijelo Kristovo, u zajednici. U tom zajedništvu različitosti nisu prijetnja, nego dar, te svaki pojedinac može očitovati svoju vrijednost i svatko graditi sebe, rekao je nadbiskup tijekom propovijedi na svetoj misi u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci.
Uzinić je tom prigodom podsjetio da završava godina u kojoj je Riječka nadbiskupija proslavila 100 godina od kad je Rijeka proglašena sjedištem biskupije.
Nadbiskup Uzinić je ustvrdio da je važno da se Isusov život u nama i po nama prenese na druge. Nismo kršćani samo zbog sebe, nego i zbog drugih, dodao je.
Takav odnos treba imati prema onima koji su dio crkvene zajednice, ali i onima koji joj ne pripadaju, naveo je.
Uzinić je istaknuo da se ne bi trebalo povoditi za drugima u onome što nije dobro. Na grubu riječ ne odgovarati grubom riječi, na mržnju ne odgovarati mržnjom, pojasnio je. Umjesto straha, ogorčenosti i mržnje, Crkva bi trebala širiti povjerenje, dobrotu, ljubav i mir, naglasio je.
Uvijek je važno upitati se što bi u našoj situaciji učinio i rekao Isus, i pokušati nakon toga tako se ponašati, istaknuo je nadbiskup Mate Uzinić.
Govoreći o značenju euharistije, rekao je da ona obnavlja Isusov život, da je liturgijski spomen i sjećanje. No, euharistija nas povezuje i sa svima koji su sudjelovali u otajstvu euharistije prije nas, kao i onima koji će doći nakon nas, dodao je nadbiskup.
- To je sjećanje na Božju blizinu i dobrotu koja nikad nije izostala, tako da je to i zahvala za njegovo dobročinstvo, istaknuo je.
Procesija Tijelova u Rijeci
U Eufrazijevoj bazilici u Poreču misu je predvodio porečki i pulski biskup mons. Ivan Štironja, u koncelebraciji sa svećenicima porečkog dekanata.
- Euharistija je lijek za naše slabosti, snaga za naše kušnje, zalog našeg uskrsnuća, izvor života, izvor zajedništva i snaga sjećanja, rekao je.
Obilježavanje Tijelova u Vukovaru
Misnim slavljem u Vukovaru je počelo obilježavanje blagdana Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Svečana procesija prošla je središtem grada od crkve svetog Filipa i Jakova do kapelice svetog Roka, a cijelim putem djeca su bacala latice cvijeća uz molitvu i pjesmu brojnih vjernika.
- Svetkovina kojom želimo sebi posvijestiti da je naš Bog Isus Krist prisutan među nama. Ne u nekom komadu zlata, nego baš u komadu kruha, koje svaki čovjek na svom svagdašnjem stolu ima, rekao je fra Marko Ćosić, župni vikar Župe sv. Filipa i Jakova u Vukovaru.
- To je poslije Uskrsa i Božića jedan od najvećih kršćanskih blagdana - prikazivanje tijela Kristova. Da prođemo danas kroz procesiju i da prikažemo svoju vjeru, ljubav, koju želimo svima, poručio je jedan građanin.
Izjava fra Marka Ćosića i Vukovarca o obilježavanju Tijelova
Održana Tijelovska procesija ulicama Zagreba
Tradicionalna Tijelovska procesija središtem Zagreba, na svetkovinu Presvetoga Tijela i Krvi Kristove krenula je iz bogoslužnog prostora bazilike Presvetoga Srca Isusova u Palmotićevoj.
Prije Tijelovske procesije svečano misno slavlje je u bogoslužnom prostoru predvodio župnik, pater Stipo Balatinac te je pozvao vjernike da pobožno, u zajedništvu sa živim Spasiteljem, idu u procesiju pronijeti živoga Isusa i svjedočiti svoju vjeru.
Isusa će, rekao je, nositi ulicama našega grada i nositi u svijet kako bi milosrđe Isusovo zašlo u sve pore našega privatnoga i javnog života, u svaku osobu, u svaku instituciju, da prevlada Duh Božji, da zavlada Krist Pobjednik.
Nakon mise mnoštvo vjernika se u procesiji uputilo Palmotićevom ulicom, Boškovićevom ulicom, Zrinjevcem, Trgom Josipa Jurja Strossmayera, Trgom kralja Tomislava, Šenoinom ulicom te se vratila u Palmotićevu ulicu na završni blagoslov. Tijekom procesije bile su i tri postaje s molitvom i blagoslovom okupljenih vjernika.
Procesiju su predvodila trojica konjanika Kravat pukovnije, zatim ministranti - kadioničar, Križ i tamjan, djeca u bjelini koja su prosipala latice cvijeća gdje će ići Presveto, zatim zastava župe, povijesne zastave i zastave institucija, redovnici i redovnice, svećenici koncelebranti, zatim baldahin s Presvetim, nakon njega orkestar i pjevački zbor pa molitvene zajednice i udruge te ostali vjernici.
Pater Balatinac u propovijedi je poručio da je Tijelovo "blagdan prisjećanja" te je pozvao svakoga da se prisjeti i upita kada su i kakva bila Božja nadahnuća u osobnom životu.
- Danas bi se svatko od nas trebao pitati - ima li trenutaka u mome životu gdje mogu reći - evo tu sam susreo Boga, tu je Bog zahvatio, tu me Bog susreo, tu me Bog pogledao, tu mi je Bog nešto spasonosno prišapnuo, rekao je.
Poručio je da je Tijelovo i blagdan "dubokog zajedništva". I zato ovaj blagdan zajedništva potiče nas da promišljamo i o tome što povezuje nas ljude u našim zajednicama i u obiteljima.
Probajmo danas promatrati jedni druge kao pričesnike Tijela Kristova. Danas bi zapravo svatko od nas trebao u drugome vidjeti živoga prisutnoga Isusa Krista, rekao je pater Balatinac.
- Zato sveti Pavao kaže neka vam upravo ova žrtva Kristova bude temelj vašeg zajedništva i da ona nadvlada sve sukobe, sve razlike, sve negativnosti, poručio je.
Tijelovo u Splitu: Procesija ulicama kao znak vjere i Kristove prisutnosti
U povodu Tijelova misno slavlje održano je i u katedrali sv. Dujma u Splitu.
- Ovaj blagdan u Katoličkoj crkvi ima posebno značenje. Za razliku od drugih crkvenih blagdana koji se obilježavaju misnim slavljima, Tijelovo se tradicionalno slavi i izvan crkvenih zidova i to procesijama gradskim ulicama i trgovima. U Katedrali Svetog Dujma od jutra se održavaju svete mise. Od podneva su vjernici mogli doći i na klanjanje pred Presvetim otajstvom rekla je novinarka Jelena Šarić, javljajući se u središnji Dnevnik HTV-a uživo iz Splita.
Svetu misu je predvodio splitsko-makarski nadbiskup monsinjor Zdenko Križić, koji je istaknuo kako ima dovoljno kruha u svijetu, ali mnogo ljudi umire zbog sebičnosti i odsustva spremnosti da se daruje onomu komu je potrebno.
- Imamo dovoljno kruha u svijetu ali nema dovoljno srca koja se daruju. Zato danas u 21. stoljeću mnogi umiru od gladi, istaknuo je nadbiskup Križić u propovijedi.
Naglasio je pritom da ima mnogo riječi, ali malo vrijednosti, mnogo površnosti ali malo spremnosti da se cijelog sebe daruje drugom.
- Isus upravo to čini, daje sebe cijelog i ostaje s nama u euharistiji, da nikada ne budemo sami, rekao je Križić.
Po njegovim riječima, logiku Krista živi otac koji se žrtvuje za svoju djecu, koji pošteno radi i nosi teret za obitelj. Logiku Krista, dometnuo je, živi i mladi čovjek koji ostaje vjeran Bogu, osoba koja prašta, te bolesnik koji trpi.
- Svi oni darivaju sebe, a to nije lako, poručio je nadbiskup Križić.
Naglasio je da Tijelovo nije samo blagdan hostije, procesija ili običaja, nego je to blagdan Božje ljubavi.
- Možemo nekoj osobi dati novac ili poklon, ali ako nismo dali sebe - svi darovi koje smo dali gube vrijednost, poručio je Križić.
Također je rekao da se odlazak na misu ne smije doživjeti kao zapovijed nego je to životna potreba, "jer na misi dobivamo dar s neba".
Nakon svete mise idržan je blagoslov i procesija uz pjesmu i molitvu te iznošenje Presvetog oltarskog sakramenta.
- To je posvećena hostija koja se jedino na današnji dan iznosi izvan crkvenih prostorija, a simbolizira trajnu Kristovu prisutnost u posvećenim prilikama kruha. Procesija je tako i za mnoge vjernike znak zahvalnosti, ali i javnoga svjedočenja vjere, te također ujedno i snažna poruka da Krist uvijek korača s nama, kazala je Šarić.
Obilježavanje Tijelova u Splitu
Slavljenje Tijelova i tijelovske procesije duboko su ukorijenjeni u hrvatskoj katoličkoj tradiciji.
Štovanje svetkovine Presvetoga Tijela i Krvi Kristove Tijelova, ogleda se u mnogim crkvama, kapelama, naseljima, župama posvećenima Tijelovu, kao i pobožnostima, molitvama, zavjetima, procesijama.
Za vrijeme trogodišnje epidemije kuge u Moslavini, Hrvatski se sabor 15. prosinca 1739. zavjetovao da će u Ludbregu izgraditi kapelu Presvetoj Krvi Isusovoj. Kuga je počela jenjavati te je 30. siječnja 1740. godine ukinuta karantena zbog pošasti. Nepoznat je razlog zašto zavjet nije ispunjen.
Na taj je zavjet 1940. godine upozorio zagrebački nadbiskup blaženi Alojzije Stepinac, a 4. rujna 1994. godine kardinal Franjo Kuharić je pred oko 100.000 vjernika blagoslovio zavjetnu kapelu.
Ludbreg, Požega, Brač...
Vjernici svih sela župe Kapela kod Ludbrega na Tijelovo idu u župnu crkvu. Djeca su odjevena u bijelo i nose košarice s laticama cvijeća koje posipaju za vrijeme procesije koja ide od župne crkve. Župnik nosi Presveti oltarski sakrament, a iznad njega je nebo (baldahin) koji nose četiri muškarca.
Nekoć su stari Požežani poslije procesije organizirali pred katedralom, na Trgu sv. Terezije Avilske, narodno veselje za žitelje svih okolnih sela.
U Dućama kod Omiša za Božji dan (Tijelovo) govorilo se: "Veseli mu se i riba u vodi i tica u gori". Cijelo selo bilo bi ukrašeno, danima prije obavljale su se pripreme, bilo je tu raznih svetih barjaka, svijeća napravljenih u obliku kruga (ova se tradicija zadržala, ali se te svijeće danas pale na dan Gospe Snježne).
Na Božji dan (Tijelovo) u gotovo svim bračkim mjestima održavala se procesija uz sudjelovanje svih mještana. Manja djeca nosila su bukete cvijeća i posipala brnistrom put kojim prolazi procesija.
U primorskim mjestima ribari su prostirali mreže da ih svećenik blagoslovi. Ribari su pratili kretanje procesije u barkama i brodovima s upaljenim svijećama i feralima.
Tijelovo je u Hrvatskoj državnim blagdanom i neradnim danom proglašeno 2001. godine, kada je tadašnja koalicijska vlada mijenjala zakon o državnim blagdanima i neradnim danima.
Povijest blagdana Tijelova
Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji, u jednom viđenju punoga mjeseca, na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat. Na zamolbu svete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj je biskupiji uveo blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove - sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.
Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.
Nakon ta dva događaja papa Urban IV. objavio je 8. rujna 1264. bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo i taj naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovim Tijelom.
Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise - pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledavši da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.
Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503.-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu, ali je dopustio javno štovanje relikvije, što čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.
Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.
Podturen u Međimurju čuva običaje Tijelova
Svečano je bilo i u međimurskoj općini Podturen koja danas, uz blagdan Tijelova, obilježava i svoj dan. Tradicija je da vjernici u velikoj procesiji prođu mjestom i za sobom ostavljaju latice ruže.
Zvonar Ivan Zobić prilaz crkvi počeo je uređivati u pet ujutro kako bi za prijepodnevnu svečanu svetu misu sve bilo kako treba.
- Imamo jaganjca unutra i sjenice, čega običnih nedjelja nema, ono gdje se stavi Presveto. Nekad smo stavljali i granje uz cestu, ali sada više ne stavljamo, ispričao je zvonar.
Župnik Siniša Preiner u župu je došao prije dvije godine i u dogovoru s vjernicima nastavio održavati stare običaje.
- Tijelovo je jedan od najvažnijih blagdana naše vjere kojim svjedočimo pripadnost Isusu Kristu, rekao je župnik.
Vrijedni Turenčani za ovu svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove koja se obilježava prvog četvrtka nakon blagdana Presvetog Trojstva, uvijek se potrude.
Tradicionalna procesija u Podturenu
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!