Blok 19 - putokaz za obnovu Zagreba nakon potresa

Pilot-projekt obnove Zagreba, takozvani blok 19, napokon je ugledao svjetlo dana. Na Građevinskom ga je fakultetu prezentiralo svih 12 stručnjaka koji su radili na njegovoj izradi. Dio Zagreba, omeđen Frankopanskom, Ilicom, Medulićevom i Dalmatinskom, trebao bi biti putokaz za obnovu i ostalih dijelova užeg središta grada. A u obnovu kreću i višestambene zgrade - rješenja Ministarstva graditeljstva dobile su prve dvije.

Sigurni će uskoro biti stanari Ilice 103 i Đorđićeve koji su među prvima dočekali rješenja za obnovu. Odluke se, kažu, prosljeđuju u Fond, a radi se i na pripremi novih.

- 88 odluka da su iste na putu prema podnositeljima zahtjeva. Istog trenutka kada zaprimimo povratnice od stanovnika grada Zagreba, premetne odluke prosljeđujemo u Fond, rekao je Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

A Grad Zagreb prvi je put predstavio takozvani projekt Blok 19. Zelena oaza, garaže pod zemljom, fotosenzitivne fasade. Futurističko i trenutačno gotovo nezamislivo središte grada.

- S ovakvom jednom revitalizacijom, podizanjem potresne otpornosti zgrad i revitalizacijom unutarnjih dijelova dobili bi ono što i hoćemo - cjelovitu obnovu, rekao je Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakultet Zagreba.

- Blokovska obnova jest cjelovita obnova jer ona promišlja prostor u svoj svojoj cjelini, respektira prostor i građane, respektira javni prostor ali i društvene sadržaje pa i sadržaje gospodarske namjene- sredstava za to mora biti, poručila je Jelena Pavičić Vukičević, obnašateljica dužnosti gradonačelnika.

U pilot-projektu koji se izrađivao gotovo godinu dana promatralo se 10 aspekata: od najjeftinije varijante gdje se samo intervenira u krovište, do cjelovite obnove zgrade, čak i rušenja. U sanaciju će i kulturna baština.

- Konstrukcijske metode valja prilagoditi tim građevinama, znači ne samo armirani beton nego i drugi materijali, koji neće uništiti njihovu povijesnu strukturu, kazala je Katarina Horvat Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti.

- Ako ciljamo visoku razinu sigurnosti za zgrade koje su stare više od 100 godina, ne možemo je lagano doseći tako. To je nama najveći problem - kako unutar bloka zgrada koje su međusobno povezane, djeluju kao cjelina, napraviti intervenciju da ljudi unutra budu sigurni, rekao je Josip Atalić, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.

Sigurna mora biti i financijska konstrukcija, poručuju iz Grada, a hoće li sigurni i futuristički Zagreb ostati samo projekcija, vidjet će se nakon lokalnih izbora.