Bolnice rade, a što je s listama čekanja i dugom veledrogerijama?
Objavljeno: 5. lipnja 2020., prije 274 dana
Autor: I.D./Martina Klaić/Dnevnik/IMS/HRT
PODIJELI
-
Foto: - / -
Obnovom 17 dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija posao se ubrzava, čime se broj obrađenih pacijenata povećava. Ukupan dug bolnica prelazi čak 9 milijardi kuna.
U našem najvećem bolničkom centru, KBC-u Zagreb, obnovljeno je i suvremeno opremljeno 17 dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija. Projekt je vrijedan 49 milijuna kuna, a sve je financirala Europska unija. Normalizacijom rada bolnica aktualiziralo se pitanje lista čekanja i duga veledrogerijama.
Godinama su čekali i napokon dočekali. Ultrazvučni centar Klinike za bolesti srca ima novoopremljen prostor.
- Srce kuca kak' kuca, nekada bolje, nekada gore, kaže nam gospođa Danica Kranjec.
Iza nje je koronarografija. Sada 4D ehokardiografija.
- Jučer su mi to napravili, danas idem doma, sve brzo i lijepo, kaže Kranjec.
Vozeći bicikl pod opterećenjem, gospodinu Branku Žeruku dijagnosticira se srčani problem. Na ovakve preglede godišnje dođe 13 tisuća pacijenata.
- U korak smo sa svijetom i Europom, ne samo sa znanjem nego i tehnološki smo dosegli ono što medicina danas može u području ehokardiografije, kaže prof. dr. sc. Jadranka Šeparović Hanževački, pročelnica Zavoda za ishemijsku bolest srca Klinike za bolesti srca i krvnih žila.
Obnovom 17 dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija posao se ubrzava, čime se broj obrađenih pacijenata povećava.
- Što rezultira na koncu kraćim boravkom u bolnici, a uz jednaki ili bolji zdravstveni ishod, kaže prof. dr. sc. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb.
Kakav ishod čeka one na, sada sve duljim, listama čekanja?
- Klinički zavod za radiologiju radi cijeli dan u dvije smjene, ujutro i popodne do 21 sat i na takav način rada, a tamo su liste čekanja najdulje, nastojimo se približiti nekom realnom broju kako ne bi ugrožavali zdravlje pacijenata, kaže dr. Ćorušić.
- Zdravstveni sustav se tome prilagođava, reaktivirali smo ga, uveli nove smjene, rad nedjeljom, napravili sve da nadoknadimo zaostatke, kaže ministar zdravstva prof. dr. sc. Vili Beroš.
Naknadu očekuju i zdravstveni djelatnici za prekovremene sate.
- Svi oni sati koji su stvarno bili odrađeni prekovremeni moraju biti i plaćeni i tu nikakve dileme nema, to će biti tako, kaže ministar Beroš.
A kako će se riješiti dug veledrogerijama? On iznosi 2 milijarde i 800 milijuna kuna samo za četiri domaće veledrogerije.
- Nadam se da se približavamo načinu kako ćemo u budućnosti regulirati te probleme. Kako? Adekvatnijom kontrolom troškova, mjerenjem ishoda liječenja, kazao je Beroš.
Jer ukupan dug bolnica prelazi čak 9 milijardi kuna.
HRT koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi Vam pružio bolje korisničko iskustvo o čemu više možete pročitati OVDJE. Ako ne želite dopustiti da HRT na vaše računalo upisuje kolačiće, možete to spriječiti postavkama Vašega internetskog preglednika.