Borba protiv leukemije i pronalazak darivatelja matičnih stanica

Ovih dana mnogi su potreseni pričom dječaka Damira Pejića iz Vukovara, koji se drugi put bori protiv leukemije. Potrebna mu je pomoć svih nas jer je u potrazi za kompatibilnim darivateljem matičnih stanica. Nema braću i sestre koji bi to mogli biti pa se sada oslanja na Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica i međunarodne registre.

O toj temi govorili su dr. med. Nika Kalogjera, voditeljica Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica i Marija Rukavina, upraviteljica Zaklade Ana Rukavina.

Koliko je teško pronaći darivatelje matičnih stanica kada nema rodbine? 

Kada pacijent dobije indikaciju za potrebu transplantacije krvotvornih matičnih stanica, samo 30% tih pacijenata nađe svog identičnog srodnika, dakle nekoga iz obitelji, otkrila je dr. med. Nika Kalogjera, voditeljica Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica. Iz toga proizlazi da ostalih 70% se oslanja na nesrodne donore.

- Kod nas u Hrvatskom registru dobrovoljnih darivatelja matičnih stanica trenutno imamo blizu 66, skoro 67 tisuća donora. Naravno, ako ima što više dobrovoljnih darivatelja, veće su šanse, kazala je.

- Ako govorimo o nekakvim postocima, računa se da od tih pacijenata koji trebaju nesrodnog darivatelja, da između 40 i 80% njih nađe u Svjetskom registru nekoga komu je kompatibilan, nastavila je.

Može li svatko biti donor?

Pozivaju se građani u dobi od 18 do 40 godina da se prijave u Registar. Proces je vrlo jednostavan, a provodi ga Zaklada Ana Rukavina s osam transfuzijskih centara u Hrvatskoj već 18 godina.

- Ispunjava se jednu pristupnicu o svojim podacima. Ne mora se biti natašte, jednu epruveticu krvi, s time se odlazi na KBC Rebro i ti pacijenti svi su upisani kad se obrade, kad se tipiziraju, postaju članovi svjetskog registra, rekla je Marija Rukavina, upraviteljica Zaklade Ana Rukavina.

Koji su uvjeti koje pacijenti koji žele biti darivatelji moraju ispuniti?

- To može svatko iz opće populacije tko želi učiniti jednu plemenitu gestu. Nadalje ljudi koji su između 18. i 40. godine života, koji su zdravi, pod tim mislimo da nemaju nikakvih kroničnih, malignih ili autoimunih bolesti za koje znaju, pojasnila je doktorica Kalogjera.

Upraviteljica zaklade Rukavina otkrila je da se ljudi javljaju iz svih dijelova zemlje i upisuju se u svim transfuzijskim centrima Hrvatske, koje je uspjela pokrenuti s Ministarstvom zdravstva.

- Cilj je da to postane zdravstvena usluga, ona to i je. I da jednog dana, više Zaklada to ne radi, mi smo stvorili registar, naš broj nije 60, on je preko 100 tisuća, ali svaki mjesec se ispisuju oni koji su prešli 60 godina. Prema tome, registar bi bio daleko veći, ali odlaze oni koji po godinama moraju ići van iz registra, pojasnila je Rukavina.

Što kada darivatelji pređu 40-e godine?

- Što se tiče samih godina, postoje tu nekakve znanstvene stvari koje su nam bile ključne. To nije odluka Hrvatskog registra, to je međunarodni dogovor Svjetskog registra, transplantacijskih centara, i hematoloških stručnjaka. Najme, ljudi se mogu upisati do 40. godine, međutim upisani su u tom registru našem sve do 60. godine, kazala je dr. Kalogjera.

Međutim, nakon četrdesete donori se više ne mogu upisivati, no ostaju u tom pulu kompatibilnih donora.

- Smatra se da ljudi kad pređu četrdesetu godinu veće su šanse kod njih za pojavu nekakvih kroničnih bolesti nakon te dobi i koštana srž sama stari, pa čak i ako gledamo na nekoj staničnoj razini, u svakoj stanici su telomere koje nam određuju koliko će se ta matična stanica moći multiplicirati, a nama je bitno da se ta stanica u što većem broju dijeli, jer to je njezina poanta presađivanja u bolesnika, objasnila je.

Koliko puta jedna osoba može darivati svoje matične stanice?

- Oni mogu više puta darivati. Može se dogoditi da donora za istog pacijenta zovemo i dva puta. Ne mora to onda biti isti izvor matičnih stanica pri drugoj transplantaciji, kazala je dr. Kalogjera.

-  Ono što zapravo donore najviše zanima, ako su u registru i ako daju za nekog nesrodnog primatelja, hoće li u slučaju potrebe, moći i nekome od svojih članova obitelji pomoći? Odgovor je da, dva puta može sigurno, naglasila je.