Zapadni Balkan prilika Hrvatskoj za jačanje utjecaja u Europskoj uniji

Zapadni Balkan je prilika Hrvatskoj za jačanje utjecaja i vidljivosti u Europskoj uniji, složili su se sudionici konferencije "10 godina Republike Hrvatske u Europskoj uniji" koja je održana u Kući Europe. Predsjednik Zoran Milanović rekao je da prvo desetljeće članstva Hrvatske u Europskoj uniji ne smatra "ni uspjehom ni neuspjehom" te da će se osobno boriti protiv toga da Unija postane federacija.

"Borrell opterećen takvim aferama da mi ne bi bio ni ministar"

- Europska unija je zamišljena od mnogih kao federacija, što nikada po meni ne smije postati. Ja ću se protiv toga osobno boriti, rekao je Milanović u uvodnom obraćanju na konferenciji "10 godina Republike Hrvatske u Europskoj uniji".

Konferenciju je organizirao Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo pod pokroviteljstvom Predsjednika RH i u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj.

Milanović je dodao da se protivi "bilo kakvoj ideji o federalnoj državi, o Bruxellesu koji bi nadomjestio Beograd, Budimpeštu, Beč.

- To ne želim. Ne želim da opet imamo neki centar moći, dodao je.

Milanović ne smatra "ni uspjehom ni neuspjehom" prvih deset godina članstva.

- Budžet EU-a je toliko malen da se s njim zaista ne može ništa osim raditi inovacijski centri, poneki most, vatrogasni dom, sve ono što tjedno gledam izvan Zagreba i to je dobro jer umjesto toga je ništa, smatra Milanović.

Hrvatska je članica Unije od 1. srpnja 2013., a zemlje u susjedstvu još su u čekaonici.

- Čekali smo dugo da postanemo članica EU-a, ali ne tako dugo kao države zapadnog Balkana, rekao je predsjednik i opisao to "nekim oblikom zlostavljanja i neodgovornosti" prema tim zemljama.

Predsjednik je dodao da EU "pati, što je teško izlječivo, od kroničnog manjka demokracije i odgovornosti" i ponovno je prozvao šefa europske diplomacije Josepa Borrella.

- Borrell je opterećen takvim aferama da u mojoj vladi ne bi mogao biti ministar, a u Plenkovićevoj ne znam. Kao ni (predsjednica Europske komisije) Ursula von der Leyen, dodao je Milanović.

Borrell je odbio zahtjev Hrvatske da sudjeluje u misiji Althea u Bosni i Hercegovini, vojnoj misiji EU-a, a Milanović je ponovio da je njegov dopis "pun laži".

Milanović se osvrnuo i na posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Pekingu koji je uzburkao zapadne saveznike, ali Milanović smatra da je Macron imao pravo kad je govorio o većoj autonomiji EU-a. Rekao je da u ovom trenutku "Macrona smatra najkalibriranijim, najrazumnijim i najpotentnijim europskim liderom".

Zapadni Balkan prilika za veći hrvatski utjecaj u bloku

Zapadni Balkan je prilika Hrvatskoj za jačanje utjecaja i vidljivosti u Europskoj uniji, složili su se sudionici Konferencije "10 godina Republike Hrvatske u Europskoj uniji" u Kući Europe.

Eurozastupnik iz redova socijaldemokrata Tonino Picula rekao je na panelu, govoreći o hrvatskim mogućnostima kao članice EU-a, da će se puni kapacitet hrvatskog članstva moći iskoristiti "tek onda kad na svakom centimetru naših vanjskih granica budemo graničili sa zemljama članicama EU-a".

Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija, tri hrvatska susjeda, u čekaonici su za Europsku uniju. Picula je rekao da "koncentracija (Hrvatske) na te zemlje mora biti izuzetna". No poručio je da se hrvatska vanjska politika "ne može iscrpljivati samo na BiH", već da se hrvatske vlasti moraju više fokusirati na cjelokupni zapadni Balkan.

'Zapadni Balkan treba uhvatiti korak s Ukrajinom oko proširenja'

Bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ulazak šest država zapadnog Balkana u EU vidi kao konsolidaciju europskog teritorija i smatra da je Unija ratom u Ukrajini "gurnuta u ulogu geopolitičkog i sigurnosnog igrača", nakon što se dugo smatrala, i u svojim i tuđim očima, kao primarno ekonomski projekt.

- Hrvatska, zbog svoje geografske pozicije, na zapadnom Balkanu "ima priliku u europskim razmjerima odigrati ulogu koja nam daje vidljivost, utjecaj i važnost, smatra Pusić.

Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose slaže se da "BiH ne treba biti jedina vanjskopolitička tema Hrvatske", a Ukrajinu vidi kao faktor utjecaja za proširenje bloka od 27 članica.

- Zapadni Balkan treba se udružiti s Ukrajinom jer jedino Ukrajina mijenja dinamiku proširenja EU-a, rekla je Šabić.

Sudionici panela složili su se da se članstvo Hrvatske u EU ne treba promatrati samo kroz ostvarivanje nacionalnih interesa ili povlačenje financijskih sredstava, već njegovati vrijednosti na kojima je i zaživio projekt EU-a.

Šabić je dodala da se Hrvatska treba usmjeriti na to što možemo dati, a ne samo što možemo dobiti od članstva.

Hrvatska je članica od 1. srpnja 2013. godine, a od tog datuma vrata EU-a se nisu ponovno otvorila.

- Je li se nešto moglo bolje napraviti? Vjerojatno da. No mi smo hvatali zadnji vlak. Makar je u javnom prostoru bio dojam da hodamo prema Europskoj uniji, mi smo trčali koliko smo trčati mogli...a 10 godina kasnije nitko nije ni blizu da postane članica, rekao je Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač Hrvatske s EU-om, na panelu o putu Hrvatske prema punopravnom članstvu.