08:25 / 05.12.2018.

Autor: I.H./HRT

Borić: 'Svaka četvrta žena u životu doživi neku vrstu nasilja'

Foto: pixabay; ilustracija

Foto: pixabay; ilustracija

Foto: - / -

O senzibiliziranju javnosti o rodnom nasilju u Dobro jutro, Hrvatska govorile su Rada Borić, političarka i aktivistica za ženska prava, Gordana Obradović Dragišić iz Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH i Senka Sekulić Rebić, psihologinja u Ženskoj sobi.
U senzibiliziranju javnosti o rodnom nasilju mediji imaju važnu ulogu. Od 2012. do 2017 u RH je ubijeno 90 žena od strane njihovih bliskih partnera. Vijeće za elektroničke medije je analiziralo na koji način mediji obrađuju ovakve teme i na koji način ih prenose u svojim dnevnim informativnim emisijama. O tome su u Dobro jutro, Hrvatska govorile Rada Borić, političarka i aktivistica za ženska prava, Gordana Obradović Dragišić iz Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH i Senka Sekulić Rebić, psihologinja u Ženskoj sobi.

Govoreći o zamjerkama u izvještavanju kada su u pitanju slučajevi ubojstava žena, Sekulić Rebić je rekla kako je Ženska soba je provela analizu 3 dnevnih novina, a često se koristi senzacionalizam. Pojasnila je kako se rijetko u kontekst stavlja problematika, najčešće se navodi što se dogodilo, tko je napravio zločin - nedostaje dublja analiza koja bi jasno definirala da je rodno uvjetovano nasilje sveprisutno, da ga čine osobe koje su svuda oko nas. Dodala je kako se rijetko adekvatno korite izvori - nedovoljno često se korite stručnjaci koji rade na ovu temu; često se koriste izjave susjeda, rodbine, prijatelja koji ne daju nikakvu informaciju, a cilj medijskog izvještavanja o rodno uvjetovanom nasilju je da se definira gdje je koja odgovornost.

U Žensku sobu dolaze uglavnom žene, iako im se obraćaju i muškarci, rekla je Sekulić Rebić. Hrvatska je i dalje jako patrijarhalno društvo, dodala je i napomenula da iz iskustva žena koje prijavljuju nasilje, vidi se da procesi traju predugo, reakcija neposredne okoline je negativna, često se traži odgovornost u osobi koja je preživjela nasilje. Što se tiče medijskog izvještavanja, rekla je da je u više od 80% slučajeva otkriven identitet žrtve što ima direktne negativne posljedice po njenu obitelj. 'Kada se to gleda iz perspektive osobe koja trpi nasilje, stavljaju se dodatni zidovi između te osobe i konkretnog pokušaja da se makne iz konteksta nasilja', dodala je.

Obradović Dragišić je govorila o nasilju i uznemiravanju, rekla je da imamo cijeli niz zakona koji reguliraju tu problematiku i definirani su svi oblici nasilja i postoje kazne za to. 'Žene se teško odlučuju na prijavljivanje jer je žena stigmatizirana ako prijavljuje nasilje. Dugi niz godina se rade razne analize i možemo vidjeti da u medijskom izvještavanju je najgore za žrtvu da se često otkriva njezin identitet i sami detalji čina - to je nešto najgore. Takvi uvjeti će vrlo teško ohrabriti žrtvu da progovori o tome i da traži zaštitu. Činjenica je da žene kod nas ne prijavljuju nasilje - da bi žena potražila pomoć, mora postojati cijeli niz institucija podrške', dodala je.

U Saboru je ratificirana Istanbulska konvencija i država će morati povećati podršku žrtvama, Obradović Dragišić kaže da su vrlo precizno definirane aktivnosti koje će se provoditi. Naglasila je da i Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH dugi niz godina radi na različitim problemima nasilja, izdan je protokol u postupanju u slučaju seksualnog nasilja.

Borić je rekla da vezano za seksualno uznemiravanje, zahvaljujući ženskim uredima u RH postali smo osjetljiviji na nasilje u obitelji i seksualno nasilje. Smatra da je seksualno uznemiravanje na poslu važna tema, jer se i od žena i od muškaraca očekuje podčinjenost, poslušnost i šutnja. Pojasnila je da kada smo ucijenjeni na poslu, o čemu ovisi i naš život, tu polazi poslušnost i šutnja, a za žene je specifično da su i seksualno ucijenjene. 'UN je davno potvrdio da će svaka četvrta žena tijekom svoga života preživjeti neku vrstu nasilja', dodala je.

Govoreći o rodnim stereotipima - kako se žene prikazuju i u udžbenicima - žene su često žrtve i ekonomskog nasilja - majka kućanica je ona čiji se rad ne valorizira osobito. Borić kaže da je i to jedan o obliku nasilja o kojemu se ne govori. Smatra da se ekonomsko nasilje danas provodi i nad muškarcima i nad ženama - više od 90% ugovora o radu su sklopljeni na određeno vrijeme i sigurno su ekonomski ugroženi i muškarci i žene.

Komentirajući da i među njezinim kolegama koji obnašaju neku važnu funkciju ima onih koji nisu osvijestili da svojim neprimjerenim ponašanjem i izjavama potiču rodne stereotipe, Borić je rekla da nažalost svjedočimo da bez obzira iz koje domene žene dolaze, pa tako i žene u politici - oni koji imaju moć, a ipak su muškarci na boljim položajima - koriste stereotipe i seksizme na način na koji ni ne razumiju da vrijeđaju žene. Dodala je da sve to spada pod tradicionalno, to su te pošalice.

Obradović Dragišić smatra da su stereotipi jako važni za društvo jer su toliko duboko ukorijenjeni da ljudi često misle da ih oni nemaju, ali zapravo postoje. Pojasnila je da ako uzmemo da se za neka zanimanja smatra da su namijenjena više ženama, neka muškarcima, to je već nešto što žene može ograničavati u izboru zanimanja. Dodala je kako je važno obrazovanje dječaka i djevojčica, bilo formalno, bilo neformalno gdje od najranije dobi trebaju učiti o tome što je primjereno ponašanje.

U posljednje vrijeme po medijima se piše o policajki koja je dobila sudsku parnicu protiv bećara koji joj se obratio na određeni način. Sekulić Rebić smatra da je to neprimjereno ponašanje. Obradović Dragišić je rekla kako smatra iako je riječ o zaštićenoj baštini, način na koji je pjevao nije primjereno ponašanje. Borić je rekla kako je to vrlo vulgarno jer i bećarac ima neka svoja pravila, nije sva tradicija, pa bila ona i zaštićena, u korist žena.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!