Borovečki: Ulaganja u KBC Zagreb više od 670 mln. eura do kraja 2027.

Obnova KBC-a Zagreb ide jako dobro, a veći dio bit će završen do kraja godine, istaknuo je u središnjem Dnevniku HRT-a ravnatelj Fran Borovečki. Kako je naglasio, u cijeli kompleks će do 2027. biti uloženo više od 670 milijuna eura, a slijedi i implementacija novih načina liječenja.

Prof. dr. sc. Fran Borovečki, dr. med. i ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb, osvrnuo se na širenje suradnje KBC-a sa svjetski poznatim institucijama.

- Jedna od glavnih strateških smjernica koju smo odredili je podizanje međunarodne prepoznatljivosti. Tako smo oformili Znanstveno vijeće KBC-a Zagreb, a svrha je podizati nastavnu i stručnu izvrsnost. To radimo i u području umjetne inteligencije. Osim aktivnosti koje su dosad bile poznate, istaknuo bih da smo potpisali ugovor u suradnji s MIT-jem, možda najboljem tehničkom sveučilištem u svijetu - upravo na području primjene AI-a u ranom prepoznavanju karcinom pluća, rekao je.

Kako je naglasio, prepoznatljivost se vidi i unutar programa robotske medicine, a u sklopu kojeg je dosad operirano više od 1300 pacijenata.

- Također smo u području personalizirane medicine, genomske dijagnostike, kardiokirurgije i neurokirurgijom, kazao je.

Govoreći o suradnji s domaćim znanstvenicima, istaknuo je odnos KBC-a i brojnih hrvatskih instituta i fakulteta.

- Rekao bih da postavljamo standarde. KBC Zagreb je najveća nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, no surađujemo s brojim drugim institucijama poput Instituta Ruđer Bošković, Fakultet elektroničke i računarstva te Fakultetom strojarstva i brodogradnje. U pojedinim područjima naši znanstvenici i projekti su na razini svjetskih dostignuća, rekao je.

To, ustvrdio je, "garantira da će se naši pacijenti moći u budućnosti liječiti u Hrvatskoj na najmoderniji načini".

Na pitanje koliko brzo dolazi ta budućnost, istaknuo je kako je to već slučaj u području personalizirane medicine i robotike.

- A umjetna inteligencija će se primjenjivati kroz nekoliko godina, dodao je.

"Cjelokupna obnova do polovice 2026."

Borovečki je objasnio kako se radovi na obnovi i širenju kapaciteta provode u fazama, a projekt bi trebao biti završen do kraja 2027. godine.

- Radovi idu jako dobro. Veći dio obnove bit će gotov do kraja ove godine, a cjelokupna obnova do polovice sljedeće godine. Nove zgrade bit će završene do kraja 2027. godine. To je jako veliko ulaganje. U periodu od 2016. do 2027. u KBC Zagreb bit će ukupno uloženo preko 670 milijuna eura. Mislim da je tu nužno istaknuti ulogu Vlade RH i Ministarstva zdravstva te Ministarstva graditeljstva. To je najveće ulaganje u zdravstveni sustav u RH ikad, rekao je.

Ukazao je i na ulogu prijašnje uprave koja je postavila temelje obnove.

- Vjerujem da ćemo doista moći liječiti pacijente kao u najboljim europskim bolnicama kada obnova bude gotova, ustvrdio je.

Borovečki je komentirao i prvih šest mjeseci od stupanja na dužnost.

- To je jako zahtjevna pozicija, ali u osnovi sam zadovoljan. Na početku sam odredio četiri strateške smjernice vezane uz obnovu, prepoznatljivost, ekonomsko poslovanje i status pacijenata, naglasio je.

Ustvrdio je da je u poslovanju napravljen pomak, a i kada se radi o suradnji s udrugama pacijenata.

O listama čekanja: Liječnici ponekad iracionalno propisuju pretrage

Komentirao je i liste čekanja koje su još uvijek preduge.

- To je apsolutno problem. Ministarstvo zdravstva odredilo je granicu od 270 dana kao granicu koja je prihvatljiva za određene preglede. Ako gledamo tu granicu, KBC Zagreb dobro stoji. Samo u dvije, tri djelatnosti probijamo tu granicu: imunologija, ultrazvuk i magnetska rezonancija ponekad, rekao je.

Pojasnio je kako za duge liste postoje "određeni objektivni razlozi", naglašavajući "starenje populacije i porast onkoloških i kardiovaskularnih bolesti".

- Ali i u sustavu ima problema, ponekad liječnici neracionalno propisuju dijagnostičke pretrage. Kada govorimo o broju uređaja na KBC-u Zagreb, njih ima dovoljno, pogotovo kada dođu u funkciju oni koje nabavljamo. Što se tiče ljudstva, tu imamo određene probleme s inženjerima radiologije. Ove godine smo prvi put raspisali stipendije, a natječaje za zaposlenje raspisujemo svaki mjesec, objasnio je.

- Smanjuje se odljev medicinskih sestara izvan granica Hrvatske. Liječnika ima dovoljno, ali još uvijek nedostaje medicinskih sestara, zaključio je Borovečki.