Božinović kaže da je rad policije na visokoj razini

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je danas u Saboru da je rad policije na visokoj razini i da su rezultati iz godine u godinu sve bolji pri čemu je tvrdnje potkrijepio nizom podataka.

"Zaplijenjene i veće količine droga"

- Prošla godina bila je treća godina zaredom da je stopa razriješenosti kaznenih djela bila iznad 70 posto, od 2000. godine hrvatska policija nikada nije imala toliku uspješnost, istaknuo je Božinović podnašajući Saboru izvješće o radu policije za 2022.

Prošle godine bilo je dva i pol puta manje razbojništva i teških krađa, a bilo je i manje provalnih i drskih krađa. Počinjeno je 27 ubojstava, tri manje nego prethodne godine i sva je policija razriješila.

Osim toga, policija je u 2022. otkrila sedam posto više kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, 31 posto više koruptivnih kaznenih djela, te 19 posto više kaznenih djela iz područja kibernetičkog kriminaliteta. Zabilježen je i veliki porast otkrivenosti kaznenog djela zločinačko udruženje, za čak 80 posto.

- Taj trend nastavlja se i u ovoj godini s 37 posto više kaznenih prijava iz područja organiziranog kriminaliteta u prvih deset mjeseci, kazao je Božinović.

Više je prijava i kod kaznenih djela ratnog zločina, bilo ih je 112, dvostruko više nego prethodne dvije godine.

- Prošle godine zaplijenjene su i veće količine droga. Otkriven je, primjerice, i najveći laboratorij za proizvodnju kemijskih droga u povijesti Hrvatske pri čemu je uhićeno 9 osoba, rekao je ministar.

"Odličan rad policije"

- Odličan rad policije vezano uz kriminalitet droga nastavlja se i ove godine, u deset mjeseci otkriveno je 13,7 posto više kaznenih djela u odnosu na deset mjeseci 2022. uz znatno povećanje zapljena, heroina dva puta više, kokaina četiri puta više i marihuane tri puta više, naveo je.

Božinović je skrenuo pozornost i na promet na cestama, gdje je zabilježeno 1108 prometnih nesreća više, ali uz manji broj poginulih.

Na ilegalne migracije ministar unutarnjih poslova osvrnuo se na upit Stephena Nikole Bartlice (DP) koji ga je pitao slaže li se da prostor Europe ne može biti mjesto za rješavanje svih svjetskih problema.

- Slažem se da Europa ne može rješavati sve svjetske probleme, ja sam uvjeren da i neće bez obzira na zabrinjavajuće trendove, Hrvatska je svjesna problema u drugim državama i jasno nam je što treba izbjeći, da tome nije tako, Hrvatska danas ne bi bila jedna od najsigurnijih zemalja na svijetu, odgovorio je Božinović.

Odgovarajući zastupnicima, odbacio je optužbe o ikakvim zataškavanjima u policiji ističući da policija savjesno radi svoj posao u skladu sa zakonima.

Oporba: Odstraniti policajce povezane s kriminalcima; HDZ: Policija ne štiti kriminal

Oporba je tijekom rasprave o Izviješću o radu policije u 2022., pozdravila rad policije, ali i upozorila da iz njihovih redova treba odstraniti one koji su povezani s osobama iz kriminalnog miljea dok su iz HDZ-a odbacili ocjene da policija štiti korupciju i kriminal.

Navevši kako iznimno cijeni rad policijskih službenika koji svoj posao obavljaju srčano i u javnom interesu, Ivana Kekin (Klub Možemo!) istaknula je da se treba aktivno boriti i sankcionirati neadekvatno ponašanje policajaca, a nikako ne zataškavati takva zlodjela ni umanjivati njihovu važnost.

Upozorila je da su od 2016. u Hrvatskoj 56 žena ubili njihovi partneri, a u pet slučajeva radilo se o policajcima koji su ih ubili službenim oružjem. Podsjetila je i na slučaj silovanja u Lici, gdje se policajcima prijavljenim za to kazneno djelo nije odredila mjera zabrane kontakta i približavanja.

Upitala je i je li tako blago postupanje na neki način povezano s tim što se radi o policajcima. Podsjetila je i na dio izvješća pučke pravobraniteljice koje se odnosi na postupanje policije u kojem se iznose zabrinjavajući primjeri neadekvatnog policijskog postupanja.

I Siniša Hajdaš Dončić (Klub SDP-a) je, iznoseći podatke, zastrašujućim ocijenio nasilje različitog oblika koji doživljavaju žene od malih nogu i kroz sve faze svog odrastanja unutar svoje obitelji, ali i u društvu.

- To traži angažman svih nas, a ne zatvaranje očiju pred takvim brojkama, poručio je.

Osvrćući se na dugo najavljeno donošenje Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kazao je da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u EU-u koja i dalje kažnjava pružanje seksualnih usluga uz naplatu tako da se kažnjava samo pružateljica seksualnih usluga, a ne i korisnika seksualnih usluga.

Sačić: U policiji treba pojačati stegu i profesionalnost

Željko Sačić (Klub Hrvatskih suverenista) smatra da se u policiji treba pojačati stega i profesionalnost jer, kako je rekao, mora se znati tko je u policiji ili kriminalističkoj policiji u vezi s osobama iz kriminalnog miljea.

- Takve morate odstranjivati, a ne da čitamo da je policajac član zločinačke organizacije, da šverca drogu, da je upetljan u neka kriminalna djela. Morate naći model kako da to zatvorite, rekao je.

Oporbene ocjene da policija štiti kriminal i korupciju te da tolerira zlouporabu droga i narkomafiji negirao je Mario Kapulica (Klub HDZ-a).

Istaknuo je kako podaci o više uhićenja i više zaplijene droga pokazuju rezultate mukotrpnog rada policijskih operativnih radnih skupina koji u borbi protiv krijumčara drogom odlično surađuju s međunarodnim partnerima.

Kapulica je istaknuo i da je zahvaljujući rezultatima rada ministra unutarnjih poslova i policajaca naša zemlja jedna od najsigurnijih država EU-u.

Grmoja: Borba protiv ilegalnih migracija prvorazredno političko pitanje

Nikola Grmoja (Klub Mosta) ponovio je kako Most kontinuirano traži slanje vojske na kritične točke na granicu upozorivši da je u ovoj godini u našoj zemlji bilo 190 posto više nezakonitih prelazaka granice dok je u EU takvih prelazaka bilo 64 posto više u odnosu na godinu prije.

Ocijenio je katastrofalnom politiku Vlade i Ministarstva unutarnjih poslova u borbi protiv ilegalnih migracija te ustvrdio da je to postalo prvorazredno političko pitanje u zemlji.

Hrvatska je po njegovim riječima ulaskom u Schengen postala jednom od ciljanih destinacija ne samo za 'proboj' prema državama zapadne Europe nego i poželjna destinacija za prvu registraciju i traženje azila na području EU.